U ovom radu prvi put donosimo podatke za vremensko razdoblje od 1768. do 1796. godine o djelatnosti hercegovačkih pomoraca i popis kvalificiranih moreplovaca Hercegovaca koji su bili stalno zaposleni kao članovi brodskih posada trgovačkih jedrenjaka duge plovidbe na kojima se vijorila državna zastava Dubrovačke Republike. Proučili smo nekoliko arhivskih knjiga — kopija popisa brodskih posada trgovačkih jedrenjaka dubrovačke države u kojima smo pronašli Hercegovce, kvalificirane moreplovce koji su plovili na tim brodovima. Za te pomorce ispisali smo na karticama ime i prezime, godinu kada je došao (ukrcao se) na dubrovački brod, mjesto ili područje odakle je, te radno mjesto koje je zauzimao na brodu. Sve to, onako kako je bilo zabilježeno u arhivskim izvorima, prepisali smo i obradili da se tako sistematizirano može na ovaj način objaviti. Popis brodske posade bila je službena isprava u koju su upisivana imena i prezimena svakog člana. Popis posade morali su imati svi trgovački jedrenjaci pod zastavom Dubrovačke Republike koji su obavljali plovidbene zadatke i plovljenja izvan morskih granica dubrovačke države.1 Osim imena i prezimena svakoga člana brodske posade, počev od kapetana-zapovjednika pa do takozvanog »malog« na brodu, popis posade sadržavao je i podatke o vrsti, tipu i imenu broda, te imena i prezimena suvlasnika broda, s označenim brojem »karata« — suvlasničkih dijelova. Uz imena pomoraca, u popisu posade bile su zabilježene i njihove profesije, na osnovi kojih je pojedini član brodske posade bio ukrcan, to jest njihove funkcije na brodu i datum ukrcaja svakog pomorca. Na kopijama tih dubrovačkih popisa brodskih posada bile su i druge bilješke kao, na primjer, da su dubrovački brodski pisari polagali zakletvu u Sekretarijatu vlade Dubrovačke Republike, o produženju dozvole plovljenja dubrovačkih brodova, o dolasku, o promjenama u brodskim posadama i tako dalje. Popis brodske posade izdavao je URED ZA POMORSTVO GLAVNE UPRAVE ZA PLOVIDBU DUBROVAČKE REPUBLIKE, a u inozemstvu ga je izdavao predstavnik diplomatsko-konzularne službe Dubrovačke Republike.2 Za žaliti je što je sačuvan vrlo mali broj originalnih dubrovačkih popisa brodskih posada.3 Međutim, imamo kopije u knjigama popisa brodske posade trgovačkih jedrenjaka Dubrovačke Republike, i to za razdoblje od 1741. do 1807. godine. Proučio sam postojećih osamnaest knjiga tih kopija, a za ovaj rad je iskorišteno samo pet svezaka tog arhivskog izvora.4 Članom brodske posade postao bi onaj koja bi se ukrcao radi obavljanja određene funkcije na trgovačkom jedrenjaku, i to od dana službenog upisa u popis brodske posade. Član brodske posade pripadao je isključivo određenom svojevrsnom skupu radnih ljudi, udruženim zbog stalnog zajedničkog rada. Svaki član brodske posade na dubrovačkom brodu, prema Pomorskom ediktu Dubrovačke Republike, imao je određena prava i dužnosti.5 Bio je dužan točno, na vrijeme i savjesno izvršavati naređenja kapetana-zapovjednika broda, brodskog oficira i brodskog pisara. Morao je izvršavati zadatke u vezi s plovidbom broda, poslove oko tereta i oko putnika na brodu. Nije smio napustiti svoju dužnost niti se udaljiti s broda bez odobrenja i suglasnosti zapovjednika broda.6 U slučajevima opasnosti, havarija ili brodoloma, članovi brodske posade bili su dužni spašavati brod, osobe i teret. Pomorsko zvanje, odnosno različiti profil zanimanja na trgovačkim brodovima-jedrenjacima, imali su svoje specifično obilježje, kvalitetno i kvantitetno različito od nepomorskih zanimanja, tako da su mu dubrovački zakonodavci već 1272. godine posvetili posebnu pažnju u Dubrovačkom statutu u kojem su donijeli posebne propise i o radnim odnosima na dubrovačkim brodovima.7 Statutarne su propise dubrovački zakonodavci dopunjavali stoljećima, a 1745. godine ponovo su ih definirali i objavili u PRAVILNIKU DUBROVAČKE REPUBLIKE ZA NACIONALNU PLOVIDBU (Pomorski edikt Dubrovačke Republike).8 Stalna izloženost, po prirodi specifičnom poslu, teškim zadacima i opasnostima na koje je član posade na jedrenjaku neprekidno nailazio, davali su poseban pečat njegovoj profesiji. Stoga je razumljivo što je u ta vremena bilo zabranjeno ženama ukrcavati se na dubrovačke trgovačke jedrenjake u svojstvu bilo kojeg člana brodske posade, osim kao putnice.9 Prema propisima iz Pravilnika Dubrovačke Republike za nacionalnu plovidbu, posada dubrovačkih trgovačkih jedrenjaka morala je biti sastavljena od državljana Dubrovačke Republike. Samo u izuzetnim slučajevima i prilikama, prema nastalim okolnostima i situaciji, bilo je dopušteno da se kao član posade dubrovačkog broda može ukrcati (zaposliti!) i strani državljanin.10 To je važilo onda kada su se dubrovački trgovački jedrenjaci nalazili u inozemstvu i kada je trebalo popuniti brodsku posadu zbog sigurnosti plovidbe i izvršenja pomorsko-plovidbenih zadataka, zbog bolesti, smrtnosti i drugih neprilika dubrovačkih mornara ukrcanih na tim brodovima. Samo jedna trećina stranih mornara, kako je to posebno i izričito zakonski propisano, uključujući u tu trećinu pilota i brodskog tesara (»kalafata«), mogla je biti u sastavu brodske posade pojedinog trgovačkog jedrenjaka dubrovačke države.11 Kapetan-zapovjednik trgovačkog jedrenjaka i njegov brodski pisar (koji je uglavnom bio i nautički oficir) nikako, ni u kojem slučaju nisu mogli biti strani državljani.12 Ukrcaj stranaca na dubrovačke trgovačke jedrenjake u inozemstvu obavljao se samo preko konzularno-diplomatskih predstavništava Dubrovačke Republike. Mimo te službe nije se mogao ukrcati ili iskrcati s trgovačkog jedrenjaka dubrovačke države ni jedan član brodske posade.13 U ovom radu objavljujemo najnovije podatke o djelatnosti hercegovačkih pomoraca, te imena i prezimena Hercegovaca — pretežno Popovaca, kvalificiranih moreplovaca koji su od 1768. do 1796. godine bili u stalnom sastavu brodskih posada na trgovačkim jedrenjacima Dubrovačke Republike izvan jadranske plovidbe. Raspodijelili smo ih po mjestu ili području, kako je to bilo zabilježeno u arhivskom izvoru.14 Nismo mogli doznati koliko je vremena prije 1768. godine profesionalni moreplovac po zanimanju, mornar i kormilar Krsto ZVONE iz Popova plovio kao stalni član brodske posade na velikoj navi imenom »Sveti Vlaho ecc.« koja je tada bila pod zapovjedništvom kapetana Boža Šilje.15 U to vrijeme trgovački jedrenjak tipa nava, koji je nosio državnu zastavu Dubrovačke Republike, obavljao je nautičko-plovidbene zadatke i izvan Sredozemnog mora. U istoj, 1768. godini, hercegovački mornar Luka KRMEK (iz Popova) bio je u stalnom sastavu brodske momčadi na dubrovačkom trgovačkom brodu tipa pulake koji je tada bio pod zapovjedništvom kapetana Marteletija iz dubrovačkog sela Trnovice (na granici s Hercegovinom).16 I ovaj je Hercegovac na ovom dubrovačkom brodu obavljao plovidbe izvan Jadranskog mora. Sedamdesetih godina 18. stoljeća Hercegovac Đuro LUPI svoje znanje jedrenjačkog kormilara prodavao je zapovjedniku trgovačkog jedrenjaka kap. Nikoli Nardeliju iz Cavtata.17 U 1784. godini mornar Ilija BUĆ iz Popova plovio je u dugoj plovidbi na (ondašnjem) najmodernijem tipu trgovačkog jedrenjaka zvanom na engleskom jeziku snow. To je bio dubrovački brod internom »La Verita« pod zapovjedništvom kapetana Miha Taljerana.18 U to je vrijeme jedan drugi hercegovački mornar, Simeon STOJANOVIĆ, kao profesionalni mornar također plovio na dubrovačkom brodu tipa kekije koji je bio pod zapovjedništvom kapetana Boža Šiše.19 Te je godine kormilar Ivan SALIVOIĆ obavljao dužnost i izvršavao sve poslove kormilarenja na trgovačkom jedrenjaku (to je bila pulaka) kapetana Vicka Muratija iz Luke Šipanjske.20 U 1785. (također prije i poslije te godine) kormilario je velikom prekooceanskom navom Filip BACIADAR iz Popova. Ta je nava brojala 14 članova brodske momčadi i bila je pod zapovjedništvom kapetana Krista Monkovića.21 Dvije godine poslije toga dubrovački pisar u kancelariji Glavne uprave za pomorstvo Dubrovačke Republike zabilježio je u službenoj brodskoj ispravi, popisu brodske posade nave pod imenom »Regina Ester«, da je Petar MIŠKOVIĆ iz Neretve obavljao odgovorne poslove brodskog ekonoma. Tada je tim trgovačkim jedrenjakom zapovijedao kapetan Ivan Kazilar iz Cavtata.22 Godine 1790. zabilježeno je da je Mihajlo RAJČEVIĆ iz Popova plovio u svojstvu kormilara na navi kapetana Nikole Rustana.23 Tada je mornar Mihajlo SUŠIĆ bio u stalnom radnom odnosu na prekooceanskoj navi imenom »LžIntrepido« koja je bila pod zapovjedništvom pomorskog kapetana Petra Jerinića.24 U istoj je godini Nikola MITROVIĆ iz Popova plovio, u svojstvu mornara, na trgovačkom jedrenjaku tipa kekije (jedrila je izvan jadranske plovidbe) kapetana Ivana Radića.25 Slijedeće, 1791. godine, Hercegovac Nikola ZORIĆ je bio uvršten u stalni popis brodske posade trgovačkog broda pod zastavom dubrovačke države koji je bio pod zapovjedništvom kapetana Rafaela Hiđe. Na tome trgovačkom jedrenjaku tipa pulake (duge plovidbe) Nikola Zorić je obavljao poslove (i za taj rad primao mjesečne osobne dohotke u iznosu od sedam dukata, a komandant broda 20 dukata!).26 U 1792. godini (isto tako i prije i poslije te godine) Nikola MIJIĆ iz Popova obavljao je sve poslove mornara na dubrovačkom brodu (to je bila pulaka) pod zapovjedništvom kapetana Boža Dolinovića.27 Tada je hercegovački mornar Ivan PAVLOVIĆ bio na navi kapetana Antuna Pavovića, dok je Cvjetan TOMIČIĆ plovio na briku kapetana Ivana Medinija iz Koločepa.23 U isto vrijeme Damjan PAVLOVIĆ iz Popova kormilario je kekijom imenom »Santa Teresa« kapetana Ivana Gurića i za taj posao primao mjesečnu plaću u visini od 8 dukata.29 Dvije godine poslije Marin PAVOVIĆ iz Popova plovio je kao mornar na navi »Sveta Ana« kapetana Iva Ljubaka.30 Na navu »Sveti Nikola« zapovjednika kapetana Joza Bote bili su 1795. ukrcani, kao stalni članovi brodske posade, Hercegovci, kvalificirani mornari, Ilija PAŠIĆ i Ivan PUTICA,31 dok je Đuro KATIĆ bio mornar na kekiji kapetana Ivana Radića, a Matija MURCEGOVIĆ mornario je na kekiji »La Gloria« kapetana Ivana Litrice iz Cavtata.32 Nismo mogli doznati kakvu je privilegiju imao Nikola PRKAČA (Parcacia) iz Popova kada je 1795. bio ukrcan u svojstvu brodskog pisara i nautičkog oficira na trgovački jedrenjak dubrovačke države »La Fortuna« koji je bio pod zapovjedništvom kapetana Nika Maslaća. Naime, zvanje i poslovi brodskog pisara na brodovima Dubrovačke Republike bili su isključivo rezervirani samo za državljane Dubrovačke Republike i izričito je bilo zabranjeno strancima (stranog državljanstva) obavljati dužnost brodskog pisara.33 I evo nas na kraju naših izlaganja, to jest u godini 1796. u kojoj je bilo zabilježeno da je Petar KUKICA iz Popova, kao profesionalni pomorac bio ukrcan u svojstvu mornara na trgovački jedrenjak tipa urka imenom »LžAngelo Rafaele« koji je bio pod zapovjedništvom kapetana Ivana Medinija s Koločepa, a Andro DOBROSLAVIĆ, također iz Popova, plovio je na dubrovačkom briku imenom »Ninfa« kapetana Joza Bogića.34 Izneseni podaci mogu općenito biti korisni pri proučavanju promjena i kretanja u razvoju ekonomsko-društvenih odnosa dubrovačkih susjeda, a posebice pri proučavanju razvoja procesa zajedništva naših naroda i u ovoj vrsti ljudske djelatnosti. Iz njih se može vidjeti kako su se na ovaj način, radeći i »obiteljski« živeći na trgovačkom jedrenjaku dubrovačke države, ti naši, ovdje iz anonimnosti po prvi put otrgnuti hercegovački pomorci, živjeli s Dubrovčanima i drugim našim pomorcima u zajedništvu. Svakako da ovi podaci imaju značaj i za proučavanje porijekla pojedinih radnika, posebno sa područja Popova. Utvrdili smo da zaposlenje tih kvalificiranih moreplovaca iz Popova na trgovačkim jedrenjacima Dubrovačke Republike nije bilo samo privremeno, nego je ukrcanje trajalo poduže. Osim ovdje iznesenih kvalificiranih pomoraca iz Popova, bilo ih je još koje nismo zasad sve spomenuli, ali ćemo neke od tih nespomenutih objaviti u prilozima ovog rada. * Prvi broj »Tribunie« izašao je 1975. godine. U njemu je objavljen rad istog autora: HERCEGOVCI — KVALIFICIRANI POMORCI ZAPOSLENI NA JEDRENJACIMA DUBROVAČKE REPUBLIKE U 18. I U 19. STOLJEĆU« (str. 181—195). Sada će taj i ovaj najnoviji prilog iste teme činiti jednu lijepu cjelinu. Neka to bude autorova čestitka desetogodišnjici redovnog izlaženja ovog vrlo značajnog znanstvenog zbornika. 1 Tiskani raspis vlade Dubrovačke Republike, potvrđen suhim državnim pečatom i proviđen potpisom podsekretara Republike, od 22. X 1804. godine. Time se određuje koje sve brodske isprave moraju imati trgovački jedrenjaci Dubrovačke Republike što su plovili izvan Jadranskog mora. To su bile ove službene dubrovačko-brodske isprave: patenta — nacionalna pripadnost broda; ferman — pismo (preporuka) turskog sultana; popis brodske posade; zdravstveni list (svjedodžba); Pomorski edikt Dubrovačke Republike; svjedodžbe o gradnji i vlasništvu broda. Pomorski muzej Zavoda za povijesne znanosti X. C. Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, Inv. br. 310, str. 127. 2 Pravilnik Dubrovačke Republike o nacionalnoj plovidbi, Građa za pomorsku povijest Dubrovnika Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku, knjiga 5, Dubrovnik 1972, str. 83 i 85, čl. V i X. Dr Ilija Mitić je utvrdio da je u Sredozemlju djelovalo preko 80 konzularnih predstavništava Dubrovačke Republike — Konzulati i konzularna sulžba starog Dubrovnika, Historijski institut JAZU u Dubrovniku, Dubrovnik 1973. 3 Historijski arhiv u Dubrovniku (HAD), Patente, Congedi, Proroghe dei Bastimenti (Nazionali) 56—11, svezak 1—2, 1744—1807. 4 HAD. Ruoli dei Bastimenti Nazionali, 56—9, svezak 3—10. 5 Vladislav Brajković, Dubrovački edikt za plovidbu, Zbornik Dubrovačko pomorstvo, Dubrovnik 1952, str. 395—404. Josip Luetić, Pravilnik Dubrovačke Republike za nacionalnu plovidbu, Građa za pomorsku povijest Dubrovnika, knjiga 5, o. c. 6 J. Luetić, Pravilnik..., o. c., str. 84, čl. VI, 7 Zdravko Šundrica, Prijevod sedme knjige Dubrovačkog statuta (Dubrovačko pomorsko pravo), Dubrovnik 1972 (u izdanju Historijskog arhiva u Dubrovniku). 8 Taj pravilnik nazivamo Pomorski edikt Dubrovačke Republike, prema citiranom radu akademika prof. dr V. Brajkovića. 9 J. Luetić, Pravilnik..., o. c., str. 97, čl. XLVI. 10 J. Luetić, Pravilnik ..., o. c., str. 83, čl. V. 11 J. Luetić, Pravilnik ..., o. c., str. 86, čl, XII. 12 J. Luetić, Pravilnik..., o. c, str. 83 i 84, čl I i XL. 13 J. Luetić, Pravilnik..., o. c., str. 83 i 84, čl. V. 14 HAD. Ruoli dei Bastimenti Nazionali (della Repubblica di Ragusa) 56—9, svezak 3—11. 15 HAD. Ruoli dei Bastimenti (dalje samo Ruoli), svezak 3, f. 63v. 16 HAD. Ruoli 56—9, svezak 3, f. 85. 17 HAD. Ruoli 56—9, svezak 4, f. 48. 18 HAD. Ruoli 56—9, svezak 6, f. 115. 19 HAD. Ruoli 56—9, svezak 6, f. 124v. 20 HAD. Ruoli 56—9, svezak 7, f. 84. 21 HAD. Ruoli 56—9, svezak 5, f. 23. 22 HAD, Ruoli 56—9, svezak 7, f. 69. 23 HAD. Ruoli 56—9, svezak 7, f. 163v. 24 HAD. Ruoli 56—9, svezak 7, f. 179. 25 HAD. Ruoli 56—9, svezak 7, f. 188. 26 HAD. Ruoli 56—9, svezak 7, f. 192. 27 HAD. Ruoli 56—9, svezak 8, f. 13. 28 HAD. Ruoli 56—9, svezak 8, f. 28v. 29 HAD. Ruoli 56—9, svezak 8, f. 8. 30 HAD. Ruoli 56—9, svezak 8, f. 139v. 31 HAD. Ruoli 56—9, svezak 9, f. 7v i 8. 32 HAD. Ruoli 56—9, svezak 9, f. 16v i f. 35. 33 HAD. Ruoli 56—9, svezak 9, f, 51v. 34 HAD. Ruoli 56—9, svezak 10, f. 6 i f. 22v.