Tihomir Blaškic, bivši komandant HVO srednja Bosna, i pored najava koje su stizale prethodnih dana, juce nije posjetio selo Ahmice u kome su pripadnici HVO-a 16. aprila 1993. godine pobili više od 100 mještana Bošnjaka, mahom civila. Ako je suditi prema reakcijama koje su se u cetvrtak mogle cuti u ovom selu, penzionisani general HVO-a nece, barem u narednih nekoliko dana, doci u Ahmice i pokloniti se žrtvama zlocina. Elvedin Kermo, predsjednik Udruženja porodica žrtava rata "16. april 1993. Ahmici", juce, za kada je planirana Blaškiceva posjeta ovom selu, porucio je da ga ove porodice ne žele vidjeti, jer ne vjeruju njegovoj žalosti. "Zašto nije žalio mještane Ahmica kada je u njegovom prisustvu planiran ovaj stravic ni zlocin u kome su ubijani svi redom od djece stare tri mjeseca pa do staraca", zapitao je Kermo. On je potvrdio da se ovo udruženje u srijedu obratilo Policijskoj upravi u Vitezu, nacelniku opštine Vitez, ministru unutrašnjih poslova, te Vladi Srednjobosanskog kantona kako bi preduzeli sve mjere da do ove posjete ne dode. "U slucaju da se Blaškic ipak odluci doci u Ahmice mogli bi se desiti ozbiljni incidenti za koje naše udruženje ne bi snosilo odgovornost", porucio je Kermo. Inace, mještani Ahmica koji su se juce mogli sresti u ovom selu, koje je naizgled proživljavalo samo obican ljetni dan, nisu bili raspoloženi za razgovor sa novinarima. Oni koji bi ipak progovorili po neku rijec pokušavali su objasniti da je prošlo mnogo vremena i da su danas svi vec u dobroj mjeri okrenuti svojim svakodnevnim obavezama. "Naravno, nikada necemo zaboraviti šta se desilo, ali zbog dobrosusjedskih odnosa nije pametno dizati tenzije", kaže jedan mještanin Ahmica koji je preživio dogadaje iz aprila 1993. godine i koji nije želio da mu se ime pojavljuje u medijima, jer kako kaže "ne želi da ima problema sa komšijama". Medutim, iz razgovora sa mještanima Ahmica stice se utisak da danas u ovom selu i nema nekih ozbiljnijih problema kada su u pitanju odnosi sa komšijama Hrvatima. "Tu i tamo dešavala se po neka provokacija, ali toga je sve manje", potvrdio je i Elvedin Kermo. Istovremeno, u Vitezu koji se juce spremao da doceka generala Blaškica, kome je u ovom srednjobosanskom gradicu bilo sjediš te ratnog štaba, nije bilo nikakvih posebnih priprema za docek oslobodenog haškog optuženika. Barem je tako izgledalo do ranih poslijepodnevnih casova. Mještani Viteza nisu imali ni najpreciznije informacije o pocetku svecanog doceka, a poluprazni kafici i prilicno prazne ulice nisu odavale utisak da se sprema veliki docek. Najcešci odgovor lokalnih Hrvata upitanih da prokomentarišu Blaškicevu najavu posjete Ahmicima bilo je pitanje: "A šta ce on tamo?" Blaškicev dolazak u Bosnu i Hercegovinu je zapoceo u srijedu u Kiseljaku, a obilježen je na stadionu "Hrvatskih branitelja" gdje je pred oko 5.000 gradana održan veliki muzicki koncert. Prije koncerta Blaškic je boravio u selu Brestovsko kod Kiseljaka gdje su ga ispred porodicne kuce docekali roditelji i familija. Blaškic je iz haškog pritvora pušten u ponedjeljak nakon što mu je u drugostepenom postupku kazna smanjena sa 45 na devet godina zatvora. Odležao je osam godina i cetiri mjeseca. Do zakljucenja ovog broja organizovani docek Tihomira Blaškica najavljen za 18 casova na glavnom gradskom trgu u Vitezu nije poceo, a Blaškic je prethodno trebalo da posjeti i bolnicu u Novoj Biloj. "RATNI ZLOCINAC GRAÐANIMA PREDSTAVLJEN KAO POBJEDNIK" Logoraši BiH u periodu 1992-1995. smatraju da je izvještavanje medija u BiH o smanjenju kazne generalu Tihomiru Blaškicu pompezno te da "euforiju porodicnog slavlja mediji namecu obicnim gradanima predstavljajuci Blaškica pobjednikom". Iako vjeruju u pravednost i objektivnost Tribunala, logoraše BiH vrijeda takav odnos bh. medija prema, kako navode, ratnom zlocincu. "Vec nekoliko dana u medijima gledamo osmijehe i zagrljaje clanova porodice, posebno djece i sretnog oca. Takvu afirmaciju ne dobijaju ni oni koji su sacuvali ili puno uradili za ovu državu. Da li se predstavnici medija pitaju kako se to odražava na žrtve, na oceve i majke koji nikad nece zagrliti svoju djecu i druge clanove porodice", navodi se u jucerašnjem saopštenju Saveza logoraša BiH. Ovo udruženje je juce pozvalo Haški tribunal da stavi van snage odluku o privremenom puštanju na slobodu Jadranka Prlica, Slobodana Praljka, Valentina Corica, Brune Stojica, Milivoja Petkovica i Berislava Pušica. U saopštenju Savez logoraša BiH izražava zaprepaštenje odlukom Sudskog vijeca o njihovom privremenom puštanju na slobodu. Navode kako su odahnuli kada se grupa na celu sa Prlicem našla u Hagu, u nadi da ce im biti odmjerene kazne za zlodjela koja su planirali, organizovali i realizovali u Hercegovini. Iako je spomenutu grupu u Hag zvanicno iz Zagreba poslala Republika Hrvatska, Savez logoraša BiH je, kako isticu, iznenadila odluka Vlade FBiH o davanju garancija da se oni brane sa slobode.