INFOBIRO: Publikacije
Postoji ideja da se napravi takozvani low cost aerodrom

REPORTER,

Postoji ideja da se napravi takozvani low cost aerodrom

Autori: DEJAN TODOROVIĆ

Razvijen vazdušni saobracaj jedan je od glavnih preduslova ekonomskog razvoja svake regije, pa tako i Hercegovine, zemlje velikih ljepota, darova prirode i bogatstva duha. Ideja o izgradnji aerodroma Trebinje upravo je spoj vidljivog i nevidljivog, jedinstvenog i nedjeljivog. Otkuda takva ideja, da li je ona ostvariva, na koji nacin, kada, šta bi to znacilo... Mnogo je pitanja, svakako i odgovora, sve u svemu, u najmanju ruku ludost je takvu ideju iznijeti. Hrabrost i vizionarnost ju je podržati, a sposobnost i uspjeh realizovati. Sve je to nezamislivo bez jednog, a ostvarivo jedino energijom svih zajedno, vjerom, ljubavlju, timskim radom i radošcu. Aerodrom Trebinje postojao je na Zubcima još prije Drugog svjetskog rata, na površini od 485 hektara zemlje koja se nalazi u vlasništvu Vlade RS. Lokalitet buduceg aerodroma Trebinje udaljen je 12 kilometra od Trebinja, 18 km od Herceg Novog, a 28 kilometara od Dubrovnika. Teren je prirodno pogodan za postavljanje piste i aerodromskih infrastruktura, bez jakih vjetrova, skoro bez snježnih padavina i maglovitih dana. Geografskom pozicijom gravitira i Crnoj Gori i Hrvatskoj, što otvara mogucnost za saradnju i za zajednicko ulaganje sa te dvije države. Vlada RS sa premijerom Miloradom Dodikom na celu, 18.8.2006. donijela je hrabru i vizionarsku odluku kojom je obavezala Ministarstvo finansija RS i Republicku direkciju za civilnu vazdušnu plovidbu da sprovedu sve neophodne aktivnosti na izradi studije koja bi pokazala opravdanost realizacije tog projekta. Nakon svih procedura izabrana je renomirana svjetska kuca „Vienna Airport Consulting“ iz Beca koja ce, nakon uplate avansa, u roku od dva mjeseca izraditi studiju na osnovu koje ce Vlada Srpske donijeti odluku o nacinu realizacije izgradnje aerodroma Trebinje, koncesijom, zajednickim ulaganjem državnog i privatnog kapitala, ili na neki drugi nacin. Vrijednost investicije procjenjuje se na 70 do 100 miliona eura, a vec u ovoj fazi postoji zainteresovanost privatnog kapitala za njegovom potpunom izgradnjom, što je svakako veliko ohrabrenje. Izgradnja aerodroma Trebinje trajala bi oko tri godine, a šta bi to znacilo za regiju Hercegovine suvišno je govoriti. Naravno, projekat mora da ima svoju ekonomsku opravdanost, a ona leži u cinjenici da se buduci aerodrom Trebinje nalazi u blizini znacajnih turistickih destinacija u Crnoj Gori i Hrvatskoj, kojima je ovaj projekat u buducnosti od velikog interesa. Glavna ideja je u tome da sagradimo jeftini aerodrom, takozvani low cost aerodrom, koji bi svojim niskim cijenama privlacio sve aviokompanije, prije svih low cost kompanije koje prodaju karte za nekoliko desetina eura i na taj nacin generisati potpuno nove putnike i turiste. Takvi putnici imali bi mogucnost da spavaju u pristojnim hotelima u Trebinju i okolini koji ce biti znatno jeftiniji, da uzmu rentakar i posjete bilo koji dio turisticke ponude u BiH, Crnoj Gori ili Hrvatskoj. To govori da bismo promovisali jeftini, tzv. low cost turizam. Na taj nacin mnogi turisti iz Evrope, ali i svijeta, za par stotina eura mogli bi da provedu vikend i uživaju u ljepotama turisticke ponude Crne Gore, Hrvatske ili BiH, u zdravoj hrani, cistom vazduhu, prirodnim ljepotama netaknute prirode, dobrom vinu... Ova ponuda postala bi dostupna i najširoj populaciji ljudi širom regiona, Evrope i svijeta, a to i jeste naš zajednicki cilj. Naravno, postoji još mnogo drugih opcija, mogucnosti i namjera koje nismo pomenuli, a koje ce naci svoje mjesto i interes u vezi sa buducim aerodromom Trebinje i oko njega. Ono što je važno napomenuti jeste da ce aerodrom pored direktnih poslova, pokrenuti i citavu lavinu indirektnih poslova uz nova radna mjesta, nove ideje i razvojne mogucnosti, brže kretanje ljudi i kapitala. Ništa više ne bi bilo isto kao prije. Ali da bismo to zaista i napravili, pored vizije premijera Milorada Dodika i velike podrške Vlade RS, ljubavi i vjere vladike Grigorija, neophodno je da svi pocnemo da radimo, strpljivo i marljivo. Imamo šansu, iskoristimo je.

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.