INFOBIRO: Publikacije
Gromile na Glasincu.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Izvješce o iskopinama zem. muzeja, priregjenim pod jesen godine 1888.

Gromile na Glasincu.

Autori: ĆIRO TRUHELKA

Visocina glasinacka jedno je od rijetkih mjesta u brdovitom kraju srednje Bosne, gdje ti se oko, utrugjeno samim kršnim gorama i vrletnim planinama, može odmarati, gledajuci lijepu ravan. Visocina oslonila se na zapadu o Romaniju - planinu, kojom su nekoc hajduci cetovali. Tu je nadvisiše visoka brda, a megju njima istice se Velika stijena, visoka 1645 m., Orlova stijena 1507 m., i Veliki vrh 1328 m. Pod tim vrhovima, koji se ponosito digoše nebu pod oblake, a podno Na-Romanije prostire se glasinacko polje kao zelen pašnjak prema istoku, gdje prelazi u brežuljasti, mladim boricima okiceni kraj. Što dalje na istok, lice mu se sve više mijenja, a gore, koje nose Glasinac, spuštaju se tek pred Rogaticom strmo u dolinu, da je opašu zelenim vijencem. Sav Glasinac pitom je pašnjak; kud god oko segne, lijepa trava, obilno sijeno, te je kao stvoren za narod, kome je stoka i hrana i odijelo, a takav narod bio je sigurno onaj, koji je u davno doba, prije nego. li je o njemu bilo vijesti i povijesti, stanovao u današnjoj Bosni. Tisocina glasinacka dosta je prostrana, da može na njoj deset puta toliko naroda živjeti, koliko ga danas ima, ali jedna mu je mana, koje u davno doba nije bilo. Ta mana sastoji se u velikoj oskudici vode. Sav Glasinac ima tek jedno pitko vrelo u Sokocu, a posred ravni protice mali, preko ljeta suhi potok Rešetnica, koja utice u golemu pecinu, te.se s onu stranu pridružuje kriptickim vrelima Prace. Uz taku oskudicu, koja narodu glasinackom život vrlo otešcava, ne bi mogao onako mnogobrojan narod živjeti, kako je prema obilnim njegovim spomenicama, što nam ih ostavi, u predhistoricko doba živio, a nema sumnje, da se hidrograficko lice ravnice vremenom promijenilo, da je nekoc na Glasincu daleko više vode bilo, nego danas. Na tu misao nije me navelo pricanje naroda na Glasincu, da je nekoc ondje bilo golemo jezero, pa da su njime brodovi plovili, vec to, što je sve dno glasinacko gust mulj, koji mjestimice do 1.5 m., u dubljinu siže, a taj mulj zadnji je ostanak maloga jezerca, koje se ovdje nalazilo. Pitanje, kako je ta voda nestala, da li se spustila u one podzemne rupe i pukotine, kojih dosta ima po Glasincu, ili je drugdje provalila put, tek ce tacnije ustanoviti geološko istraživanje, ali nema sumnje, da se lice Glasinca doista promijenilo. Grobišta. Ima tome nekoliko godina, što su na Glasincu nagjene prve predhistoricke gromile, a u njima predmeti od mjedi. Dr. Hochstetter priopcio je u Glasniku beckog antropološkog društva te predmete, a na geografickom pregledu „Glasinacke visocine," što ju je svome izvještaju priložio, zabilježio je svega sedam gromila. Tri je našao netaknute, a cetiri bijahu razrovane. Boraveci jesenas na Glasincu, nagjoh ostanke razrovanih gromila uz cestu, što pokraj spomenika, sazidana od mramorja bližnjeg bogumilskog groblja, u Rogaticu vodi. Te cetiri gromile, a uz njih i po gdjekoju drugu, razvališe, da im nasap uzidaju u tu cestu. One tri netaknute gromile razlikuju se od ostalih bitno. Dvije, što u polju nedaleko Sokoca jedna pored druge stoje, nijesu humke, nasute od kamenja, vec od mrke zemlje, a pod njima nagjoh obilje kostiju rastresenih i razbacanih, kako to nevolja ili strah sa sobom nosi — rekao bih da su kužna groblja, nastala za . kakve pošasti. Pod svakom nagjoh ostanke od 15 do 20 sahranjenika, ali kako bijahu razbacani, ni da bi pomislio sastaviti ih u cjelinu, a uz to su kosti i s vremena stradale, te bi se raspadale, cim bi ih se taknuo. Osim kostiju ne nagjoh u tim gromilama nikakvih predmeta, po kojima bi se mogla starina tih grobnica ustanoviti; samo tamo amo nagje se u naspu po koji crijep ili utarak posude od gline s primjesom od vapnena pijeska, karakteristicnim obilježjem pred-historickih posuda. Ali i taj kriterij mogao bi nas u tom slucaju kod ocjenjivanja starine tih gromila zavesti, jer se još i danas nalaze po seljackim kucama na Glasincu posude od ilovace sa j smjesom pokrupna vapnena pijeska. Narod ih dobavlja iz Zvornika, a kazuje da su takvi lonci bolji nego drugi, — za što? i ne zna. Sto se tice trece gromile, koja leži pokraj puta u Odžak, uvjerih se, da to i nije grobnica, vec prirodno nastala humka, povrh nje mala bara, a voda joj izvire iz podzemnog vrutka. Sve humke, što ih je Hochstetter pobilježio, nalaze se na samu ravnu Glasincu, a i nema drugih, do njih ovdje; ali kad se uspeh na brežuljke, štono ravnicu na istoku zarubiše, nagjoh ih toliko, da sam, obilazeci podulje onuda, jedva sviju okom preletio. Narod je tim predhistorickim spomenicima nadio ime „gromila," „gomila" ili metatezom „mogila"; „Gromile" zove se i selo na jugoistoku Glasinca, te mu je od njih ime. Narod o njima prica po koju pricu, ne bi li im kako rastumacio postanak. Po nekim plijevio je u davno doba ondje narod oranice, a kamenje zgrtavao bi u gromile, dok se ne nakupi ondje pogolema humka, tumacenje u koje na Glasincu slabo tko vjeruje, jer ima mjestimice onud toliko gromila, da se sa njih polje i ne vidi. Drugi pricaju, da se pod njima blago krije, a mnogi, kojim oci više vide, nego je^za gledanja, ugledaše u oci Ilijin-dana, kako se iz njih iskre krijese — najbolji dokaz, da onud ima ukopana zlata. Našlo se i ljudi, koji onuda pokušavahu kopati, ne bi li se blaga dokopali, — a kod Kusaca ukaza im se golema prikaza, duh, koji je ustao iz gromile, te uzrastao toliki, da mu se glava neba dotaknula. Kopaci, prestrašeni s ove prikaze, onesvijestiše se, a kad se osvijestiše, nestalo je duha. Odonda svak se plašio raskopavati gromila. Ima o njima još jedna prica, u koju narod najviše vjeruje. Gesto bi nalazili pod gromilom nasuta kamenja ljudskih kostiju, a kako ce da protumace onaj silni teret kamenja nad lješinom, van da je pokojnik bio izdajica, a narod da ga je kamenovao. Tužna li po tome Glasinca, gdje izdajica do izdajice leži! Prve gromile nagjoh na brežuljku, na kome se uzdiže sokolacka crkva sv. Ilije. Brežuljak taj jedva zaprema 5000 km. Na istoku spušta se strmo niz stijene, a dno mu opasala na lik polukruga Rešetni

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.