Buduci da su vrlo rijetka saopštavanja o flori Bosne i Hercegovine, to mislim, da za javnost ne ce biti bez svake cijene otkrice mojih istraživanja i da ce može biti moci poslužiti kao oslonac za tacnije i temeljitije istraživanje. Kroz sutjeski tjesnac došao sam u južnu Bosnu. Kada sam kroz taj tjesnac prolazio, botanizirao sam okolo sela Suhe, Tjentišta i Gjurgjeviee, te sam se uspeo na Volujak i Maglic-planinu (2388 m.) poviše sela Suhe, a za tim na glavicu Plece kod Tjentišta. Kod Foce prešao sam Ustikolinu duž Drine, a od Broda do Mješaja ondašnje planinske (predalpinske) šume ukraj Cehotine, te sam se za tim uputio u Zagorje. Zagorje je skroz planinski (predalpinski) predjel i širi se od Borja, pa sve do visocine Morine ili — kako drugi hoce — do nevesinjskog polja. D tom kraju botanizirao sam oko sela Ratalja, Jeleca, Borja, Kalinovika, Obalja, Uloga, Sela, Obrnja i Morine. Nema sumnje, da je tamo najzanimljivija Crvanj-planina. Vec poviše Sela pocinje se po malo uzdizati (Gradina 1272 m.) tako, da se dolazi malo po malo kod Ejeceva brda na visinu 1588 m., a kod Ledenice na visinu 1827 m. Najviši je vrhunac te planine Zimomor (1921 m.). Na žalost moram spomenuti, da sam pretražio od cijele planine samo taj vrhunac i to samo površno; jer sam nastojao, da svakako još istog dana u Nevesinje stignem. Još cu da reknem, da bi ovaj izvještaj o mojim zbirkama mnogo opširniji bio, kada bi u nj uvrstio i sve ono, što sam na cijelom svom putu opazio i našao; no pošto sam od te namjere odustao, to sam se ogranicio tek na : ono, što sam nabrao samo u navedenim mjestima. Na posljetku mi je dužnost zahvaliti na ovom mjestu gospodinu dvorskom savjetniku prof. dr. A. Kerneru, vitezu od Marilaun-a i gosp. privatnom docentu dr. pl. Wettsteinu, koji su moju determinaciju ovjerovili i tim otklonili od nje svaku sumnju. NAPOMENA: Fusnote i popis biljaka na latinskom jeziku dostupni su u PDF formatu.