O materijalu bogumilskih stećaka.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

O materijalu bogumilskih stećaka.

Autori: V.RADIMSKI

Srednjovjecni stecci Bogumila u Bosni i Hercegovini od vajkada su privlacili na se osobitu pažnju putnika, koje s toga, što se u velikoj množini nahode, koje opet s toga, što su im dimenzije ponekad kolosalne. I danas su ovi stecci predmet marljivog proucavanja. Pri tome se ponovno primjetilo, da se materijal ovih kamenova ne nahodi u blizini onoga mjesta, gdje se ovi nalaze prema tome su se daklen ovi stecci uz prkos težini njihovoj do 100, cak i do 200 metarskih centi morali donašati iz velike daljine i cesto na strme brežuljke uznositi. Ja bih u tom pogledu da upozorim samo na grupu od po prilici 30 komada bogumilskih stecaka, koji leže u predjelu Crkvina, opcine Mratinic kod Kreševa, na desnoj obali potoka Kreševice na onom mjestu, gdje konjski put iz Kiseljaka u Kreševo uvire u kolski put Kobilja glava — Kreševo. Stecci su dijelom kao tumbafagi, dijelom kao sarkoFagi i dijelom plocasti, sastoje se iz krasne vapnene rnjage (vapneni kršnik od krševa bijelog vapnaca s živahno crvenim lemom, a pošto su mahom glatko polirani bili, morali su otprije veoma lijepo izgledati. U geološkoj zbirci rudarskog satništva u Sarajevu našao sam još otprije slicnu rnjagu, koja bijaše zabilježena kano mramor iz Mratinica. Raspitavši se dalje u Kroševu doznao sam, da se na brdu Meovršju u Mratinicu, o kojemu mi, uzgred budi receno, spomenuše da je pun pecina, nalazi znatan lom od onoga mramora. U tome kamenolomu imade, kako mi neki kazivahu, u pola dovršenih bogumilskih stecaka i stalo bi neobicno mnogo napora, da se ovi kamenovi sa strmog brda snesu dolje na daljinu od skoro citavog sahata. Iz ovoga se vidi, da bi dosta važno bilo ispitati pobliže materijal, od kojega se bogumilsko kamenje sastoji, i ja cu ovdje zapisati moja nekolika opažanja o tome prilikom mojih putovanja po unutrašnjosti. Velika vecina od ljepših a narocito od kamenova sa skulpturama istesana jo od gustog ili zrnavog vapnaca, a to je otud, što Hercegovina a i Vosna veoma obiluje ovim materijajom, pri tome se lahko obracuje i dugo drži. Vec su reci stecci od obicnih, bijelih ili žuckastih, a još reci oni od intensivno obojenih vapnenih rnjaga (Ka1kbgessien), kao na pr. oni u Mratinicu. Naprotiv neobicno cesto upotrebljavane su vapnene gromace (konglomerati) za manje, mahom kockaste ili plocaste bogumilske stecke, kao na pr. kod Han-Popova na testi Podlugovi-Vareš, u dolini Ljubpne kod namije u Srednjem, kod pravoslavne crkve u Celebicu ispod Koljica, u Sovicima kod Prozora, u Voljicu kod Gornjeg-Vakufa itd. Onih 75 stecaka kod Turbe-Podkraja na testi iz Travnika u Donji-Vakuf, sastoje se mahom od vapnene gromace, no imaju podložne ploce od zelenog verfenskog škriljca (škriljavca, Verfner Schiefer), koji se ondje puno nahodi. Na obroncima Ševarovog blata kod Livna pa dal,e sjeverozapadno cak do Grahova, gdje u ogromnoj množini. imade bogumilskih stecaka, tu prevladuju kamene ploce, koje se sastoje od tkriljca vapnaca. Onaj krasno skulpirani veliki stecak i ieto tako lijepi grobni stub na Daurskom polju kod Donje Zgošce, sjeveroistocno od željeznicke stanice Kakanj-Doboja, nacinjen je od vapnenog laporca , kao i skoro svi ostali stecci u onom predjelu. Kod ruševine crkve na Kršnom polju na desnoj obali Bosne više Maglaja, a prica se da je od njezinog kamenja sagradena lijepa džamija u Maglaju, nadoh oko 10 bogumilskih stecaka od grubo zrnavog Fliš-pješcara (pješcenjaka). Jedan stecak u Smrdinu, uz vodu od Kršnog polja, koji je osobeno išaran trakama, što se zvjezdasto od polovipe ravnina ispuštaju, sastoji se takoder od toga pješcara. U opcini Gradina na vrelu Velike Lašve ispod Karaule gore, zapadno od Travnika opazio sam najzad u gustoj šipražcoj šumi Tenicov gaj grupu od 7 bogumilskih stecaka, od kojih se pet sastoje. od paleozojickog škriljca, koji je naslagan u debelim tavanima (slojevima), a nalazi se u onom predjelu. Ti stecpi djelomice.su ukrašeni skulpturama (grbovima i ornamentima nalik na puževe). Materijal od ostala dva stecka je lijep, bijel mljecni bjelutak koji se na bliskom Zlatina-potoku cešce oiaža. Oba kamena u obliku sarkofaga imaju od prilike slicne dimenzije; na jednom sam izmjerio 150 cm. dulšne, 75 cm. širine a 60 cm. visine, koja se iz šumske zemlje još promalja. Kako se u Bosni i Hercegovini relativno rijetko bjelutak nalazi u vecim komadima to su ovo po svoj prilici jedini bogumilski stecci od bjelutka nacinjeni; a pošto se tvrdo kamenje bjelutka, kao što je poznato, veoma teško obdjelava, to nam ovi stecci ujedno dokazuju, da Bogumili nijesu žalili mucna truda, kako bi što ljepše ukrasili grobove svojih srodnika, bilo ornamentalnom izradom stecaka, bilo pak upotrebljavajuci za to neobican materijal, koji baš s toga pada u oci.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje