Mjeseca maja 1888. iskopavajuci nekoje biljke na sjevernom okomku Trebevica naidoh ispod litica a iznad pašnjaka Sobunara na jedan prešljen od gline i na nekolike sudovne crjenove. Primitivna tehnika njihova navela me je na pomisao, da bi ovdje moglo biti zemljište kakve predhistorijske naseobine. Na nekoliko mjesta ispod spomenutih litica pod rijetkom travom opazio sam zemne slojeve s jakim humusom (crnicom) i truhlovinom, mecu kojima bajahu mnogi crjepovi od istoga tipusa a mjestimice i rastrunjene kosti. Decembra 1888. opazio sam na istocnom kraju vijenca od litica, gdje vodi put na dominantnu visoravan, u stjenovitoj partiji „Vraneš" odronjenu zemlu. Razgledavši izbliže nacoh povece sudovne krševe gdje slobodno leže po zemlji, a što je još važnije, ja mogoh da razmotrim za »metar debeo otvor kulturnoga tavana. Potraživpga odmah ovaj sloj u obimu od svoja tri kvadratna metra ravnine poradi konstatovanja elojnih odnošaja, ovo sam našao: Na sloj trave i crnice u dubini od proejecno dva decimetra prislanja se kulturan sloj sa crjepovima, arteFaktima, djelicima kostiju i puno ugljena u deblini od 80 centimetara do 1 metra. Skoro neprekidan sloj crveno pecene gline završio je ovaj mnome dojako otvoren tavan na ovom mjestu. Ispod ovog sloja gline bješe naslagana žuta ilovaca u promjenjen,ivo1 deblini bez ikakva traga od arte Fakta a za tijem vapnena stijena. Od nacenih predmeta hocu ponajprvo da opišem ukratko sudovne crjepove. Na njima nema nikakvijeh tragova od loncarskog kola, svi su raceni slobodnom rukom. U svemu mogah po materijalu razabrati dva tipusa. Deblji i sirovije obraceni komadi, obicno ne grafitovani, raceni su iz ilovace, pomiješane sa zrnevljem bjelutka; svikolici su jako žeženi, u oblicima ne pokazuju toliko elegancije, koliko tehniku za prakticnu upotrebu. Po sacuvanim ostatcima mogu se raspoznati trbušati žarasti sudovi, cinije u promjeru dr 4 decimetra, plosnate šolje bez uške i nekoliko oblikova od krcaga. Pri tome bode u oci vazda unutra posu-vracena ivica, grba. i stremen mjesto uške, uz to nemaju nikakve ornamentike, do neaggo malo dekoracija utiskivanjem vrhova od prstiju po ivici i grbini. Druga vrsta sudova razlikuje se od ove prve ne samo po materijalu vec i po dekorativnoj tehnici. Glina je FINO ocišcena, manje miješana pijeskom bjelutka, s dvora i iznutra je grafitovano i sasvijem slabije žeženo. Sudovi su tanji, brižnije izglacani i u nekoliko dekorisani. No i ovi su svekolici slobodnom rukom raceni. I u ovijeh je rijetka ornamentika, i sastoji se od trakavih, usporednim pjegama i crtama sacinjenih pruga, u trokutima u ravnini usporedno su mreškani (šrafirani) i u recem motivu jelove grane. Uške variraju raznoliko, sabrao sam do 20 raznijeh oblika. Masivni stremeni imaju najrece rupe za provlacenje vrpce. Dna od sudova vmaju vecinom malen promjer, cesto se nahode poluokrugli oblici bez ravnoga dna. Od gline graceno naceno je dojako 15 prešlena bez šare, nekoliko bobaca od gline, jedno okruglo kolo i jedan malešan jako graFitovan sud u obliku tiganja. Od alata i nakita naceno je dosad malo. Nacena su dva koštana šila izrezana iz nožnih kostiju jedne vrste preživara, jedna lijepa koštana igla, jedan komad srneceg roga obracen za alat, nekoliko koštanih strugaca i jedna kost išarana usporednim trakama od grebotina. Od kamenitih alata našao sam dva noža od kremena, nekoliko kremenova odlomak od kamenite bradve, mnoge alate od triasnog vapna i škril,ca, nekoliko poliranih kamenitih ploca (možda brusevi). Dva komada gromace pokazuju oblik i tragove upotrebe; jamacno su služili za tucanje koštica ili kao kamenovi za tesanje. Od metala nacoh samo malešno kolo od bronce, prevuceno mavi-zelenom patinom. Od životinjskih ostataka naceno je dosad ovo: komad jelenskog roga, sudeci po zbijenom obliku ruže pripadace brdskom plemenitom jelenu; mnogi komadi od vilica, zubovi, narocito zubovi od divljih krmaka, sa ogromno mnogo kostiju istoga roda; vilice i nožne kosti od srne; vilice, zubi i nožne kosti jedne vrste goveceta, nekoliko zuba sjekutica od konja i jedan vucji zub. Veci dio od cijevnih kostiju prelomljen je popreko, a to dokazuje, da se src upotrebljavala za hranu. Dosad nijesam našao kostiju uzduž razlomljenijeh. Po ovom gradivu u maloj množini ja zasad ne mogu ništa pouzdano da zakljucim o relativnoj starosti i o kulturnoj epoki ovoga mjesta. No mogu da zakljucim, da je ovo pripadalo ili istom kulturnom stepenu kao i Zlatište na sjevero-zapadnom okomku Trebevica, što ga je dr. Truhelka otkrio, ili da je još starije. Sudovni ostatci veoma su slicni onijema na Zlatištu nacenijem; no oskudica u bronci, kao i relativno mnogobrojni alati od kostiju i kamena upucuju me da zaklucim, e je ova novo otkrivena predhistorijska naseobina još starija. Ista se proteže poprilicno dugo ispod mnogih litica, što okružuju pašnjak Sobunar u prostoru od nekoliko stotina kvadratnih metara. Sistematickim istraživanjem mogao bi se dobiti dragocjen, naucan materijal o najdrevnijoj kulturnoj epoki Bosne.