U selu „Rataji" nedaleko od kuca porodice Cengica vide se na uzvišenu mjestu podovi džamije, koja bijaše uz jednu stijenu prigracena. Stijena ova, cini se, kao da je iz zemlje nikla, jer je osamljena i nigdje u blizini nema više na površini živca kamena, vec su naokolo lijepa polja i bašce. Dodajem na slijedecoj strani sliku ove stijene. U stijeni, koja imade oblik oniskog kubeta, usjecena su sa zapadne strane vrata od 1*75 m. visine i 0*70 m. širine, a unutri je celijica poput oltara sa zkrtvenikom na istocnoj strani. Izmedu vrata i zkrtvenika usjecena je u podu grobnica od 1*95 m. duljine. — Trobnica lezki poprijeko, tako da je glava okrenuta sjeveru, a noge jugu. Ona je sad puna zemlje, a nema tu ni ploce, kojom je pokrivena bila. Pouzdanih podataka o toj stijeni nijesam mogao razabrati, ali se ne može ni posumnjati o tom, da je celijica sa grobom davno prije u stijenu usjecena, nego li je džamija gracena i da je za bogomol.u služila. Evo, što se o tome prica: Muhamedovci, a osobito Ratajski bezi, kazuju i uvjeravaju, da je u toj stijeni zkivio i Bogu se molio, a poslije smrti i zakopan bio onaj isti svetitelj, koga Srbi pod imenom sv. Vasilija ostroškog slave. Poslije zauzeca Bosne po Turcima ukrali su Crnogorci dva puta tijelo svecevo, ali se je ono opet u Ratajskoj grobnici obrelo. Istom kad je neki Cengicev catib Softic tijelo Crnogorcima za skupe pare prodao, a ovi mu pod Ostrogom slicnu stijenu našli, ostao je tamo. Ali od tog vremena pa do danae uvijek imade no jedan bolesnnk u obitel.i onog catiba. I pravoslavni žitelji Rataja i okolice vjeruju, da je to grobnica sv. Vasilija a nadovezuju još begovskom kazivašu; da je prije uz pecinu bio namastir, koga su bezi razvalili, nacinivši od kamena džamiju i svoje kule. Još vele, da su na stijeni više vrata biia neka sdova usjecena, koja su poslije bezi unšptili. Ja nijesam niti slovima, niti kakvim namastirskim zidovima traga naci mogao. A i skaska o sv. Vasiliju ne ce biti istinita, jer je taj svetitel, kao episkop u ostroškom namastiru živio, a tu i um’ro. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su skice stijene i unutrašnjosti džamije.