D.O.M. JOANES CYM PRABYS SVIS FAMILE OHMYCHEVICH IVEGLIE FILI DICAVERNT. Ovaj je natpis u Velikoj Gospi (crkvi uz manastir Oo. Malobracana) u Slanomu (u Dalmaciji). Natpis je na kviru nad otarom sv. Antuna od Padve (s desne je strane velikoga otara). U otaru je prilicna slika GGadvanskoga cudotvorca. Nad natpisom je grb porodice Ohmucevica, biva štit pakružan. U polju su dva vodoravna usporedna pojasa, a preko njih crecaga sa tri bradice (bosanski kljuci?), okrenute put lijeve. 2) Precaga ide s vrha u dno, biva s lijeve put desne. U Fojnickomu je kodeksu pod br. 26. ovako naslikan grb — ŠTIT porodice Ohmucevica: Štit trouglasta targa. Polje je crno. U polu su vodoravno dva zlatna pojasa, a preko njih okomito bosanski kluci poput precage, te su tri bradice okrenute put lijeve strane. Oko štita je draperija crna, a postavljena je zlatnijem. NHljem (t. j. prozirka) je plav, a na njemu zlatna kruna sa šest (?) oštrulja (krina). Iza krune su rastvorena dva krila, te su pera ovako poredana: jedno crno, drugo zlatno i t. d. Na lijevomu su krilu naslonjeni uzgori bosanski kluci, te su tri bradice okrenute put lijeve. Nad krilima je na vrpci moto. TEMRUS: RESTAVIT — Ispod štita je na vrpci OHYMYCHIEVICHC. Na spomenutome je otaru ispod potstavka, s lijeve strane, drvo s pupcima. Preko drveta je prepletena vrpca, a na njoj je s gornje strane (s lijeve) ovaj natnis: GOTT s lijeve: s desne: S 0. , WIL . Ovaj je toto potekao još od križarskijeh vojna. — Sprijeda je štit targa. U polju su mu oskocena dva vodoravna pojasa, a preko njih okomito s lijeve put desne kljuci bosanski (poput precage) sa tri bradice, okrenute put lijeve. — S desne je strane otara ispod potstavka trident, a oko njega vrpca s lijeve. Na ljoj je natpis: DOMINYS Naniže: RROVIDEBIT Sprijeda je štit targa. U polju su joj dva vodoravna pojasa. Preko njih su okomito s lijeve put desne bosanski kljuci s tri bradice, okrenuge put lijeve. S desne je u polju odjeljak, a u njemu tri lavje okrunjene glave, biva dvije usporedo naviše, pa niže njih treca, onako kao grb kraljevine Dalmacije. Povrh glava su tri ustriška (SCUDO INCHIAVATO). Još je u Velikoj Gospi u Slanomu dosta nadgrobnijeh natpisa o porodici Ohmucevica, al sam ih prije objelodanio u Spljeckomu „BULLET TINO DI ARCHELOGIJA E STORIA DALMATA (god. V. 108: 21, 22; 172: 31.) Ohmucevici su bosanski plemici i koljenovici, te im je bila plemenita zemlja i na Glasincu. Na Glasincu je izmedu sela Princica i Bjelosaljica golema starobosanska nekropola, a tu je u blizini greblja crkvište, te se kaže, da su tu negda sjedila dvojica vladika narodnijeh od porodice Ohmucevica. Ohmucevici su sašli onda u Popovo (u Hercegovini), gdje ih narod i dan današnji pozna pod imenom Ohmucevici. (Usp. Korijeni Ð. Danicica na str. 158. pod Mutimir, Omucina i t. d. = isticati se). Spomenuta je porodica još za rana prešla uz Sinje More pod Dubrovacku oblast, pa se je odlikovala na moru i na suhu, al to ovdje nije moja zadaca. Kod Dubrovnika je bila njihova plemenita zeml.a u Slanomu, biva Grgurici (po njihovu nazivu), pa i Banici (usp. Ð. Danicica „Vjesnik iz književnih starina srpskih" na str. 25. t. j. Banic (Banjic), 1249 Eolgarink Matije Stjepana, velikota bana bosanskoga. M. 33.), gdje je slijedeci starobosanski natpis (usp. Viestnik god. IX. br. 4. str. 112. — XXI): Ohmucevici su se odavna u Dubrovackomu istražili, biva muška loza, a po ženskoj je lozi njihov potomak g. .Lujo Bicaro — pl. Ohmucevic Grguric, c. kr. umirovljeni pukovnik i posjednik u Dubrovniku. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su fusnote.