INFOBIRO: Publikacije

Ovaj nadgrobni potpis nalazi se na ploci od vapnenca, dugackoj 161 cm., širokoj 76 cm., a debeloj 25 cm. Ploca je uzidana kao stepenica na pragu osjecke kule kod Blažuja. Razdijelena je u dvije pole, gore bile su valjda skulpture, ali su poslije isklesane i izbrisane; u dbnjoj poli usjecen je natpis, ali je i ovome gorlji rub dlijetom odbijen.Natpis sam po sebi nije važan, filologa ce zanimati samo pridjevak i rijec MAK1TO, koja se na rimskim spomenicima kasnijeg vremena dosta rijetko nalazi mjesto SOVDUŠ. — No važan je taj natpis radi mjesta, gdje je naden.Osijek leži jedva po sata na sjever od Blazkuja u sarajevskom polju. Iz ovog predjela poznato nam je vec više starina, koje sduže kao dokaz za mnijenje, da je u okolici Blažuja bila rimska naseobina, — možda. Propitkujuci: odakle je taj rimski kamen donesen pred osjecku kulu(oko koje nacosmo još vrlo mnogo starog tesanog kamenja, uzidana u zidove i avlinsku ogradu), naicosmo jedno pb eata dale na sjever na, maleni humak, sa kog je lijep kidik na sve plitke doline, koje se na okolo redom nanizaše. Taj humak narod zove Crkvinom i tvrdi, da je u gustoj leskari, koja ga je po vrhu pokrila, nekoc bila crkva, Pretraživajuci ovu šikaru naicosmo na drugu plocu, ulomak rimske stele. Kamen je od vremena i kiše vrlo patio, slova se davno izlizala i od ona dva kipa, uklesana u gornjem dijelu kamena, jedva da se crteži ocuvaše (Slika 2.). Oko te stele nacosmo tlo posvuda nejednako, kroz šikaru provukli se gusti povori, a kad zakopasmo nekoliko puta, izbacila bi lopata zemljom izmješan krec i komadice kamenja, tako da nema sumnje da su to ostanci kucnijeh temelja. Malo dalje u polju nacosmo isklesanu rimsku plocu sa profiliranim rubom, koja je nekoc služila kao glava drugoj kojoj steli, jer je šira od ostalih dviju (Sl. 3.). Mi bismo rekli, da su to ostanci 84 apesPje, ili koje druge rimske kolonije, jer baš sa te „Crkvine" odnešeno je dosta kamenja u Osijek i Blažuj, te je ondje uzidano. Da li je poslije nad rimskim ruševinama sazidana crkva, s koje narod mjesto prozva Crkvinom, o tom se ne mogosmo uvjeriti, jer je šikara tako gusta, da nijesmo mogli svagdje slijediti tragove zidina. To jest: „Ugrabljen za slavne vojne u osamnaestoj godini, položen je na tom mjestu bijedni Heliodor. Postaviše nesretnom sinu: Heliodor n . . . tiane, roditelji". Natpis usjecen je lijepim slovima na dosta tankoj ploci od vapnenca. Rijeci su mjestimice razdijeljene tackama, a mjestimice lijepo istesanim grancicama. Ovaj je natpis nacen blizu Novoga, kod sela Adrapovaca, cetvrt sata dalje od ušca Cacavice u Vojskovu, na mjestu, koje se zove Rakanske barice. Cijelo polje osuto je rimskim ruševinama, crepovlem, ostancima zidova i t. d. Izmecu ovih ruševina tacno sam razabrao tloris od 7 kuca, od kojih je najmanja posve osamlena blizu malog izvora, te je pravilna cetverouglasta oblika. Ostalih šest, vecinom duguljasta oblika, poredane su u dva reda oko nekadanje stare rimske ceste, koja je izvodila u (Sisak), te joj se ostanci kaldrme mjestimice još vide ispod trave. Ona mala zgrada bila je po svoj prilici mauzolej, u kom bijahu sahranjeni odlicni pokojnici ove rimske kolonije. Pod njezinim ruševinama iskopana je ova ploca, a osim nje golemi, jednostavno izraceni sarkoFag bez nakita i natpisa, za tim dva lijepa malena stupica od bijelog mramora. SarkoFag dovucen je nedavno u Adrapovce, gdje ga namjeravaju smjestiti u crkvi kao trapezu. Sacuvan je dosta dobro, samo zaklopac je prsnuo u dvoje, jedna pola razbijena je prije desetak godina u cestu, a druga je kod crkve. Ona dva stupa odnešena su u Ruišku, gdje u tamošnjoj pravoslavnoj crkvi služe kao ciraci. Ovi stupci izraceni su vrlo lijepo, visina im je jedva metar, trup je slican usukanom užetu, a temelj i glavica su dorskog sloga. Pošto muzej još nije dospio, da na tom znamenitom mjestu kopa, ne može se još puno izvjesna o znacenju ostalih zgrada reci, samo cu spomenuti, da sam u jednom naspu našao mnogo šupljih crijepova na oblik cetverouglaste cijevi, kakovi su se cesto upotrebljavali u rimskim v^er1o!aštai, te možemo po tome zakljucnti da je tu bila rimska (kupka). Na jednom naspu nacoh vrlo mnogo troske od kovina, iz cega opet zakljucujem, da su se tu nalazile radionice rudara. Danas nema u okolici Rakana rudnica, ali je narod zapamtio, da se tu u prijašnje vrijeme vadila ruda, te mi je o starim rudarima pricao po koju pricu. Nema sumnje, da zemla krije još više ostanaka kuca te nekadanje kolonije, pa da ce se tu mnoga zanimljiva starina naci. Vec sada je vjerojatno, da je rimska kolonija S1ape na tom mjestu stajala a ne, kako se je dosad mislilo, 10 kilom. na sjever, kod Novoga. Tu rimske ruševine, a kod Novoga ni traga im. Osim toga je svakomu Novljanu dobro poznato, da je prije 80 godina onuda, gdje danas Novi stoji, tekla Una, a grad bio s onu stranu Sane. Sva dolina oko ušca Sane sa poplava tako je promjenljiva, da se oko njega jedva može oznaciti mjesto starom gradu Novom, a nekmo li drevnoj rimskoj koloniji. Dolina Une do Adrapovaca tako je tijesna da se u njoj jedva mozke smjestiti nekoliko kuca, a nekmo li cijela naseobina. Tek kod Rakana se raširilo polje, a tu su ostanci grada.Okružni predetojnik g. Horovic darovao je zemaljskom muzeju malu olovnu plocu, uriješenu relijefima. Ta ploca, nacena pod gradinom kod Halapica, ulomak je sa korica rimskoga diptiha, kako su bili cesto u obicaju u kašnje rimsko doba, a osobito u vizantinsko. Visina je plocici 7'5 cm., širina 80 cm., te je na desnom gornjem cošku okrhana. Ako se i jest oštetilo mehko olovo, od koga je salevena ploca, dok ee je još upotrebljavala, ipak se vidi, da su sitni relijefi na njoj radnja boljeg vajara i da su postali u vrijeme, kad je rimska umjetnost cvjetala. Pojedine Figure pravilno su izradene, a ako i jesu sitne, vidi se na njima umjetnicka ruka. Okvir je cijeloj kompoziciji s obje strane po jedan stup, s korintijskom glavicom; stupovi su spojeni lukom, uriješenim ehinusom i astragalom. Kompozicija dijeli se u cetiri pruge, jednu nad dru

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.