Rodovnik je plemica Ovcarevica sada u Trstenomu (Sappoza) kod Dubrovnika, te je svojina g. Balda Bazilic Gucetica, ogranka recenog slavnog roda. Rodovnik 1e na postavu, a u zlatnu okviru, te je pravilno naslikan. Okvir je dug m. 224; visok m. 1*66. Uz rodovno su stablo tri štita, te su ovako sastavl,ena: 1.) Okrugli štit. S desne je strane velikoga štita, na kojemu je u polju natpis. Nad okruglijem je štitom kruna sa pet oštrulja . U plavom su mu polu tri žuta (zlatna), izmecu se sastavl,ena brda, a oštri su im vrhunci. Nad brdima je u visoku, na plavu pol,u, jagnje, okrenuto put lijeve, s bijelom zastavom, a na njoj crveni krst. Spomenuta je zastava oko crna krsta, a jagnje ga drži preko desne noge. Ovo je stariji štit spomenute porodice. 2.) Okrugli štit. Nad njim je zlatna kruna sa pet oštrulja . Pol,e je plavetno, a u dno polja tri žuta (zlatna) usporedna pasa (precage). Ovaj se na lijevoj strani sastucuje sa štitom, t. j. drži se štita, Oko štita su, s desne i s lijeve, dva bijela konja te su im okrenute glave sa strane, a okrecu po jedno kolo. Spomenuta su dva štita uz golemi bijeli štit (targu), ispiean u polju s vrha do dna. I nad ovijem je štitom zlatna kruna. Rodovnik je, kao hrast, na hridinama, po svoj prilici, drevne Kaive. Kod stabla sjedi na kamenu, te je okrenut put lijeve, a gleda s prijeda, praotac recene porodice po imenu Vuk. Obucen je po starobosansku, biva u modrijem (plavetnijem), širokijem gacama, a zagrnut je crvenkastom kabanicom (strukom). Vuk je postar covjek, a gologlav, te nekom pobožnošcu lijevom rukom pokazuje na ono stablo. Po hridinama pase pet ovaca, a cuva ih coban. Obucen je u modrijem gacama, a na njemu crven koret. Na glavi mu je klobuk, a u ruci štap. Pastijer gleda na prostrano polje, a na polju kao stada ovaca. Izmedu hridina je po gdjekoja travka. Sva ova površina izgleda kao da je starobosanska nekropola, a oni štitovi kao da su starobosanski stecci. U svemu je na deblu rodovnika trideset prvorodenaca, a na granama je u ograncima golem broj razdjelaka s imenima. Ovako pocinje sa dna rodovnik:— ogranak. Drugi je clan porodice, uzbrdo na stablu rodovnika: prvoroceni, — a on je imao ove sinove kao ogranak:. Treci je prvorodeni: sa jedanaest sinova. Cetvrti je prvorodenac, a s druge su mu strane, t. j. s lijeve rodovnika, kao ogranak dva sina:. Ne zaslužuje, da se bavpm ni po debelu s ograncima, a samo samnaveo dovrh rodovnika prvorocenike, Ono sam ostalo ostavio, barem za, da ostane u zaboravi. Rodovnik je naslikan na postavu, pa se je u drugo vrijeme onaj odulji natpis u velikome štitu bio gdjegdje pokvario, te su ga poslije nevješti ljudi ponacinjali, t. j. umetali su zbrisane rijeci, a s toga baš tu ima pogrješaka. Držim, da je ovaj rodovnik za povijest znamenito djelo, pa eto mu linearnoga prijepisa uz sve one neke nedostatke. U polju su, t. 1. nad velikijem štitom, ova prva slova: I C N F P F 1) Gentem Goecicam seu poti, ab origine Armentariam ac Pecoralem dictam preecipuam olim fuisse in eo tractu Illyrici, qua Culmensis Regio 2) Narone Fluvio alluitur multa veterum Annalia Monumenta testantur. Indeque primum notis sedibus. Duce seu Gentis Principe Lupo Pecorali vulgo 3) dicto Catrunar Vucceta Obciarovich qui pertifias (?) Radoslavi Reguli impotentiam, eo quod adductus, quam ex cpe, Gentis, imperitabat Anno 4) Dni Septingesimo quadragesimo quarto cum magna Comitum Nobilium, ac collentium manu Pecore s pracipue Dives Rhagusium trecen 5) tesimo post Vrbem conditam anno commigravit. Hospitio statim comiter, ac ultro communicata, Civitate aRhagusianis exceptus, auctoritate apud 6) suos, gratia apud Primores Vrbis liberalitate apud Plebem ad eo valuit, ut altero post adventum ejus anno frequentissimis totius Civitatis comitiis 7) censor, ad ordinandum (?) statum Drbis Cunctorum piene suffragiis renunciatus fuerit. Recepto Ipse, Magistratu, postquam recensuit. Civium 8) capita universas Gentium familias trifariam discrevit, ac quidquid decorum genere, prseclarum virtute, illustre opibus in Civitate repererat in 9) ordine seu nobilium Decuriee cooptavit addito ut penes easdem familias perpetuo civitatis Kegimen deponeretur. In secunda 10) Decuria assecta seu assentes Nobilium qui posthac precario Magi-stratum Ministeria obire possent sub Civium seu Paculanorum nomine 11) adlexit: Tertiee Decuriae quae plerumque ex servitiis constabat gloria obsequii tantum relicta est. Sic composito Civitatis statu Reipublicse formam 12) auspicatus est, qua nunc utimur, atque ex promiscuo Democratico \ Dominatu sub quo ab exordio Civitas coaluerat Aristocratico sive politiori optimatum 13) Regimini Civitatem legibus, quibus ipsimet optimates parerent devin-xerat. Cumque ex tempestate non tantum ex Illvrica, ac Macedonia sed ex Italia 14) quoque praevalentibus undique Barbarorum opibus, ac tedise externse Dominationis prseclarissimae Familiae. Khagusium veluti ad nascentis Libertatis 15) Asvlum appullissent, Rector fuit Patribus vetandi cum Plebe connubium ne decora Nobilium Familiarum polluerentur. Demum kastro condito, invocato 16) ad Tutelam Vrbis Patrono Sancto Sergio, Magistratom in publica Concione ejuravit; ac post plures annos, (jam plenus dierum) nam centessimum 17) atrigisse creditur A obiit, elatus ferali pompa a tribus Filijs qua-tuorque Nepotibus funus prosequente universa Civitate, attrati Patres pullati Cives; 18) sordida Plebes, hoc supremum prseclaro, ac benemerito Civi officium praastitere. Ab excessu tanti viri universa ejus posteritas per quingentos ferme 19) annos Epicuralium nomine apellabatur quousque Anno Dni Millesimo Ducentesimo octogentesimo quarto, Marinus Epicuralis, Clementis 20) Filius ex eadem familia, voti reus sacram expeditionem secutus con-scensa Venetorum Classe quae crucis signatos in: Svriam tune transvectura prsesto labatur, 21) Sicum seu antiquam Ptolemaidem appulit; ibique per plures annos Fidei, a