INFOBIRO: Publikacije
Iskopine na predistorijskome grobištu na Glasincu u, godini 1890.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Iskopine na predistorijskome grobištu na Glasincu u, godini 1890.

Autori: ĆIRO TRUHELKA

Gradina kod Kusaca. Podrucje, ispitano prošloga ljeta, prostire se ravnim pravcem od gradine kod Kusaca, do nekropole ispod Citluka. Ta linija pruža se pravo od sjevera k jugu, a gromile u toj liniji hvataju se onih, što su ispitane prijašnjih godina. Na ovim mjestima raskopane su skupine gromila (oko 1/2 km.) na jugozapad od gradine kod Kusaca Pod Pecinama, tik ispod same gradine kod Podgraca, nadalje s onu stranu dola, što se na jugu prostire ispod gradine, kod Šarencevih Vrtoca, gdje se nekropola u jugozapadnom pravcu hvata grupe oko Arareve gromile (kod Cavarina). Na ove se grupe nadovezuju u isprekidanom nizu grupe na Bandinu brdu, na Cardaku (ispod Citluka), a otale pošavši malo zapadno na cenar, što je opasao ravni Grlasinac, grupa kod Crvene lokve. Napokon ispitana je oko 10 km. južno jedna grupa kod Maravica. Rezultati ovogodišnjeg prekopavanja vrijede narocito za to, jer se je na kopanje potrošilo više vremena, te se poslom nije onako naglilo, kao kad valja, da se u što kradem vremenu što više nagje. . Pojedine prilike, u kojim bi se predmeti nalazili, nacin, kako su bile gromile uregjene, mogao se je sada pouzdanije i izvjesnije ustanoviti, pa su ovogodišnje iskopine u znanstvenom pogledu komentar dojakošnjim, a ponajviše i buducim iskopima na Grlasincu. Znameniti su ovi iskopi i s toga, što je ovoga puta od mnoštva nasutih gradina na Glasincu u program povucena ona kod Kusaca — prva nasuta gradina u Bosni, koja je dojako pretražena. Gvu gradinu spomenusmo vec drugom prilikom. Okrugli nasip, koji u premjeru ima 84 met., bio je na južnoj strani najširi (8 met.) a visina mu je dohvatila upoprijeko 1 metar. Raskopan je nasip u duljini od 60 met., pri cemu je otkopana površina od 360 m2 po prilici; nadalje su raskopane 2 male kamenite gromile i 25 m2 ledine u nutrašnjosti gradine. Najviše se je pri tome raskopavanju našlo utaraka od posuda. Sve su to posude za domacu potrebu s raznolikim gukama, a nacinjene prostom rukom dosta primitivno, i zdjelice s klapavim rucicama. Broncanih predmeta našlo se je u gradini razmjerno mnogo: 4 nejednake narukvice, 1 pafta s probijenim kalemom, 1 plosnat prsten, 2 cjevcice, savijene od žice. Od gvozdenih predmeta našao se je samo malen nožic s izvinutom oštricom; od kamena nekoliko oblih, izglagjenih grumena, s kojima se žito mljelo (Kornquetscher), i konacno 3 vretena od ilovace. Svi se ovi predmeti podudaraju s onima iz gromila, a narocito su utarci od posuda jednaki s onima, što su nagjeni Pod Pecinama, te se ne može posumnjati, da potjecu iz istog vremena. Ne može se za sada još riješiti pitanje, da li je i gradina podignuta u isto vrijeme, kad i gromile ili možda kašnje, u kom bi potonjem slucaju moglo biti, da su rbine i broncani predmeti kao ostanci starije kulture dospjeli amo, i da su zasuti naspom. Ali ja primjecujem, da se je u cijeloj pretraženoj duljini u srednjoj liniji nasipa u širini od 2 m. vrlo rijetko nalazilo rbina, i to samo u najgornjem sloju, docim se s ovu i onu stranu te linije nalazahu vrlo cesto, a uvijek na živcu. Po tome se može suditi, da je nasap bio prvobitno 2 metra širok, a kad se je gradina stala rušiti, da je ruševinom svojom zatrpao rbine, što su ih nekadašnji stanovnici bacali pod nasap, da šute rbine po tome onamo dospjele, kad je gradina još bila naseljena. Vrijedno je i to spomenuti, da se je u naspu s nutarnje strane više toga nalazilo, nego li sa spoljašne, i da je broncanih predmeta bilo samo unutri. Prekopano podrucje nekropole. U nekropoli Pod Pecinama raskopano je 27 gromila (ponajviše kosturnica). Karakteristicno je za njih, što se je u njima našlo vrlo rijetko predmeta od bronca. Izuzevši dvije gromile s nekoliko broncanih predmeta, i jednu, u kojoj je bilo 10 željeznih koplja, bilo je u njima vecinom ilovastih utaraka od posuda, uglagjenih kamenitih grumena za mlivo i nekoliko vretena. Komadi od posuda ili su vec kao rbine nasuti sa ostalim kamenjem u gromile, ili su pod velikim teretom tako razdrobljeni i smrvljeni, da ih nije moguce nikako sastaviti. Karakteristicni fragmenti posve su identicni s onima iz gradine i pokazuju iste oblike. Od one cetiri gromile, koje su tik ispod gradine kod Podgraca raskopane, bilo je u najvecoj (grob za sažganu lešinu) uz, nekoje interesantne broncane predmete lijepo cislo povelikih neobragjenih, tek provrtanih jantarovih zrna. Grupa kod Šarencevih Vrtoca, u kojoj ima 15 gromila, bijaše s obzirom na svoju sadržinu broncanih predmeta bogatija od pregjašnjih, a zanimljiva vec stoga, što se hvata najbogatije dosele raskopane Arareve gromile. U njoj se našao lijep niz djelomice novih oblika, a od najinteresantnijih spominjem citavu ogrlicu, koja sastoji od tri niza bombaka: jedan sa zrnima od mine (email), drugi sa lijepo izrezanim zrnima od jantara, a treci od neobragjenih krupnih jantarovih zrna. U istoj je gromili nagjena i spiralna cjevcica od platine, rijetke kovine u prehistorickim gromilama, koja nas upucuje na Ural. — Dok pregjašnja grupa daje gdjekoje nove oblike i u svemu istice neko osobito, interesantno lokalno obilježje, kojim se razlikuje od nekropola do sada ispitanih, podudaraju se predmeti, nagjeni u bližoj grupi na Bandinom Brdu (10. gromila) s prijašnjim iskopima. Nagjeno je u njoj: masivnih grivni, uriješenih piknjicama, ukucanih zumbom; pocelica od broncanog teneceta uriješena savatom; bombaka od bronca, — a u dvije gromile po jedan gjerdan sitna jantarovog zrnja kolik grašak (preko 200 kom.) i jedan gjerdan još sitnijim zrnjem od modrog stakla. Najbliža grupa (sedma gromila) nalazi se 3 km. na jug kod Cardaka, gdje su vec lanjske godine raskopane cetiri gromile, a jedna megju njima s lijepim rezultatom. Ta grobišta pokazaše se i ove godine izdašna. U najobilatijoj gromili bile su 4 lijepo urešene pafte, 2 para grivni, ulomci pocelica od teneceta, željezni bodež i privjesak od kamena. U drugoj gromili bilo je izmegju ostalog lijepo cislo zrna uriješenih minom (Email), a u ostalim našlo se ponajviše gvozdenog koplja, broncanih ukos

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.