Pecat od žute tuci teži grama 21; premjer mu je 42 mm.; srednja debljina 1 mm.; visina petlje 19 mm.; debljina joj 2 mm. Petlja je poslije dodana; ja bih rekao, da je starinska, popravljena. U polju je na pecatu urezan hram sa tri kubeta, t. j. dva pobocna manja, a po srijedi veliko kube. Na pobocnom kubetu s desne je strane, kao u spakatu živopis sprijeda. Uz kube je po srijedi s desne i lijeve po jedan krst, a s desne se strane iza istoga kubeta spušta andeo nizdoli, kao u hram. Na kubetu su, s lijeve strane, sprijeda dva prozora, a tako je i na hramu na procelju, s desne kod vrata, prozor, a jedan s lijeve kod oltara. Svako je kube fino osnovano na arkadama, te se vidi po njima, da je pecat iz XIII. vijeka, a sloga bosansko-vizantijskoga, pa to ispada osobito po vrsti slova. Kod oltara je u hramu (hram je u presijeku) s desne strane starap, sveštenik pod bradom u vladicanskoj ornamentisanoj stoga, te prima Bogorodicu (u mladahnoj dobi), koja je pred njime, prama desnoj, a starac je (Simeon?) okrenut put lijeve. Iza Bogorodice su dva lica, s desne Josif, a s lijeve mu Ana. Iza Josifa i Ane nalaze se tri ženska lica. Svi su obuceni u dugijem haljinama poput dalmatika, a na glavi im je svetiteljski torac (aureola). Prosto polje nad Bogorodicom ispunjeno je cvijecem, a tako je malko cvijeca i pod nogama. U rijeci je a urezano s naopaka. Poznata nam je zadužbina carice Milice, Ljubostinja, ali nam je za sada novo ime hrama i manastira iavostšc a taj je hram uz manastir svakako bio u današnjoj Herceg-Bosni, te nam od njega samo sada preostaje gomila kamenja, pa samo vbori svijetu navedeni pecat. Navedeni je pecat našao neki težak u Duvnu, u Mandinu selu, pa ga prodao nekakvu jeromonahu, a ovaj ga poklonio visokopreosveštenom gospodinu mitropolitu S. Nerovicu u Mostaru. Ovaj cuveni rodoljub dostojao se, da mi ga posudi preko prijatelja mi g. Rista Ivaniševica, dicnoga Srbina iz Mostara, da ga po tenanu proucim i o njemu izvijestim u javnosti. Tražio sam što god izvjesno o manastiru u Duvnu, ali mi je g. Toša Ivaniševic samo znao kazati, da mu je Sava Vukanovic iz Duvna pricao, da se je spomenuti manastir zvao Labostin, ili kako drugi kažu Hlabostin. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne je slika manastirskog pecata iz Duvna; fusnota.