Nešto o narodnim gatkama.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Nešto o narodnim gatkama.

Autori: STEVAN R. DELIĆ

Kao i po ostaloj Bosni ponosnoj i kršnoj Hercegovini, tako je i ovdje naš narod pun kojekakvih vracarija i gatki. Od silnih tih gatki, ili bolje reci — praznovjerja, evo ubrah nekolika strucka s usta narodnih, i presadivam ih u muzejski „Glasnik", ne radi kakve nauke, no jedino da potkrijepim onu našu staru rijec: „Koliko vilajeta, toliko i adeta". S toga i ne cu o njima ništa govoriti, do jedino mi je ovdje primjetiti, ako bi se komu od poštovanih citaoca što krivo ucinilo, da imaju na umu gornju, kao i ovu narodnu: „Svako selo svoju pjesmu pjeva"; pa ako se u Cajnicu drukcije gata, no po njihovim krajinama, a ono neka se pretrpe, pa i oni svoje pobilježe, kao i ja evo što cu za sada dvije tri zamrciti. I. Ako je žena trudna (noseca), pa što ukrade, dok je pod bremenom, to ce se na novorodencetu znati. Znak krade je madež. Madež postaje, kada je dijete u utrobi materinoj, a to tim, što mu se majka poslije krace svoga tijela dotaknula. Gdje se god sebe dotakne, na onom ce mjestu djetetu madež narasti. Za to se i zna, koliko je puta majka za vrijeme bremena ukrala po madežima na djetetu, ako se svaki put iza krace tijela svoga dotaknula. No madež ce postati i onda, ako majka što ne ukrade, a to, ako ti dode u kucu žena pod bremenom, a rad si joj dijete nagariti madežom. Za to uzmi u mašice ugljen, pa kad ti ona izice iz kuce, baci za njom onaj ugljen, ali se cuvaj, da te ona ne vidi. Pošto si bacio ugljen, gdje se god svoga tjela dotakneš, na onom ce mjestu i novoro&ence one žene imati madež. II. Tako bi madež nehotice postao, ili iz neprijateljetva komšiluckoga. No kako je madež obljubljen kod našega naroda, a osobito mali crni, pa kad je još na desnoj jagodici u djevojke — niko sretniji od nje! S toga mnoga žena, dok je teška, ode u komšiluk, ili gdje u ducan, pa što ukrade. Za kradu izabira što sitno i crno; a to, da joj u djeteta bude mali, crni madež, jer veliki nije lijep — lice nagrcuje. Za to je najbolje zrno biberovo, pa ga s toga i najvolije ukrasti. Iza krace dohvati se svoje desne jagodice, a dijete se rodi s malim sitnim — crnim kao zrno biberovo — lijepim madežom na desnoj jagodici obraza. No kad ko begeniše u koga madež, a rad bi ga na svom obrazu imati, to ga on ukrade. Madež ukrasti, to je lako, ali i veoma grjehota, jer covJek svoju dušu gubi! Ali pri lakomosti za ljepotom, kao što je madež na desnoj jagodici obraza — zaboravlja covjek na dušu, pa se dogaca cesto krada madeža. Da madež ukradeš, treba ti jedan vruc somun — jako iz peci, ili ti je najbolje, ako se u blizini ekmešcinica dogodi. Onaj, koji je s madežom, treba da spava, a ti mu se, kad je u najboljem snu — privuci! Razlomi somun i prinesi mu ga k madežu, da ona para iz somuna udara na madež. Pošto si ga nekoliko dekika držao, a doticni se nije probudio, pojedi somun i tvoj je madež! Ako li se onaj, koji ima madež probudi, onda je ništa! a ako se ne probudi, no ti somun pojedeš, onda ce tebi madež njegov preci — ti si mu ga ukrao, a on ce kroz nekoliko dana umrijeti. III. Ako ti dode trudna (noseca) žena u kucu, a ti si na nju ljut, te si joj rad nakaziti dijete, uzmi sjekiru, pa kad ti ona preko praga iz kuce ode — zasijeci za njom sjekirom po pragu. To moraš uciniti, da te ona ne vidi, a dijete ce se roditi rasjecene gornje ili dbnje gubice (usne). Bogme vec kako si po kom pragu zasjekao. A ako si rad, da su mu obje gubice rasjecene, udri i po donjem i po gornjem pragu! — to ti je pravi tilsum. IV. Kad ti se krava oteli, a hoceš, da ti bude mlijecna, prvo mlijeko, što pomuzeš — proli joj izmedu nogu! Tada ce ti — cisto znaj — biti obilata na mlijeku. — Drugo, što pomuzeš, iskopaj jamu i u nju ga sali, pa zatrpaj ! Vjeru ti dajem — ništa joj nauditi ne ce (ureci). — A trece, koje pomuzeš, razli grušavu od njega i ucini dio komšiluku od nje, ako hoceš, da imaš haira i bericeta od krave i njezina mlijeka i teleta! — To troje zapamti i ucini, pa si sretan s kravom i ne treba ti o njoj misliti.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje