Pri utoku Usore u Bosnu, i to u vrlo tupom kutu, što ga tvore lijeve obale obiju recenih rijeka, uzdiže se jugo-zapadno od njenog grada, kao i na dvije ubave i plodne doline Bosne i Ušore. Slika 1. prikazuje pogled na Crkvenicu s južne strane. Na toj se strani brijeg, koji se oko 40 m. uzdiže iznad željeznice, što kraj njega prolazi, strmom stijenom spušta na obalu rijeke, dok su zapadni, sjeverni i istocni pristranci manje strmi i vecinom crnicom pokriveni. Od toga, što se na Crkvenici nalaze temelji od zidova i grobovi, bice, da je nastalo pricanje, da je ondje nekoc bila crkva, kako to pokazuje i ime brda. Pred nekoliko godina navela je gornja lokalna tradicija nekoga kopaca blaga, te se zaputio na ono mjesto i raskopao više grobova. Po kazivanju gospodina kustosa dra Truhelke, koji je u ono vrijeme pohodio Crkvenicu, bili su to ravni grobovi s kosturima, te je tu megju ostalim bio i jedan zajednicki grob, u kome je više kostura ležalo bez ikaka reda duž i unakrst, kao da su u najvecoj hitnji sahranjeni. Koje po kotarskom uredu u Tešnju, koje po recenom gospodinu prispjeli su god. 1889. zemaljskom muzeju ovi predmeti, vecinom prilozi iz raskopanih grobova: 1. Dvije naušnice od pozlacena srebra, s karicicom od 30 mm. u premjeru, koja u sredini ima cetverostruk privjesak i sa svake strane nataknut košic (slika 2.) 2. Dvije naušnice od srebrene žice, s premjerom karicice od 48 mm., na karicici dvije nejednake kvržice (slika 3.). 3. Dvije naušnice od broncane žice, s premjerom karicice od 50 mm., ukrašene sa tri šuplje broncane krugljice (slika 4.). 4. Dvije naušnice od posrebrene bakrene žice, s premjerom karicice od 35 mm., na kojima su privješeni jedan nepomican i dva pomicna zvjezdolika kolutica (slika 5.). 5. Jednostavna mala karicica od naušnice, valjda od mjedi. 6. Jednostavna karicica kao prsten, od istog materijala. 7. Ulomak od pecatnog prstena. 8. Okrugla, glatka plojka od tankog broncanog teneceta, koja ima 70 mm. u premjeru. Naušnice ad 1 cijenim da su iz kasnijeg doba srednjeg vijeka. Predmeti pod 2—7, mogli bi biti i noviji, a broncana plojka pod 8, s lijepim svojim materijalom, bice da pripada rimskoj dobi. Sretni slucaj htjede, te je gospodin Eduard Porr, direktor poduzeca Morpurga i Parenta za sjecu šume u Usori kod Doboja kupio Crkvenicu, i ondje god 1890. i 1891. sagradio paviljon i ljetni dvorac, razlicite puteve udesio, na istocnom pristranku brda zasadio vinograd i povrh toga na brdu mnoštvo vocaka i grmlja. Pri raznim tim radovima trebalo je mnogu zemlju prekopati, pa se pri tome naišlo na daleko protegnute zidane temelje i na razlicite, kadšto vrlo znamenite starinarske predmete. Valja mi ovdje istaknuti kao narocitu zaslugu gosp. direktora Porra, što je on velikim troškom otkopao sve temeljne zidove, priredio im nacrt, te ne samo nacrt utvrda na Crkvenici, koji je tako stecen, nego i sve ondje nagjene predmete najliberalnijim nacinom darovao našem muzeju. Pridana ovdje slika 6. prikazuje nam položaj Crkvenice, koja pada u podrucje opcine Turski Makljenovac, spram rimske utvrde fcastrumV koia leži u opcini Doboj i koju cemo kasnije opisati. Samu Crkvenicu i njenu utvrdu prikazuje slika 7. Grad je sastojao iz prednje utvrde I. i grada II., a oboje je, izuzevši jugozapadnu, okomitim stijenama dovoljno zašticenu stranu, opasano bilo zidinama i opet takim odijeljeno bilo izmegju sebe. Bedem prednje utvrde bio je po-iacan sa dviie kule bedem gradski sa tri kule b1 b2 i b3. Na najvišem mjestu u gradu otkopani su nepravilno cetverouglasti zidovi neke zgrade, valjda kule c, koja je po svoj prilici posadi služila zadnjim utocištem. Osim toga nagjen je na jugu pri dnu brda na mjestu d, duž željeznice preko 30 m. dug, maltom (lijepom) zidan zid, koji je posve jednak ostalim zidovima, te je valjda imao tu svrhu, da brani usjelinu izmegju obje stijene iznad njega. Prednja utvrda zaprema površinu od 5500 m2., a grad površinu od 5700 m8., tako, da cijela gradina obuhvata više od 1 ha. zemlje. Sve gradske zidine postavljene su na sloju krupna kamenja i debele su 2 m. Obje spoljašne strane bijahu obzidane lijepim tesanim kamenom, te su sve te veoma tvrde zidine bile zidane maltom (lijepom, žbukom), u kome nije bilo primiješanih komadica opeka, kako je to inace obicajno u rimskih gragjevina. Nasuprot bila je u njemu množina crvenih jaspisovih zrnaca, kakih ima u pijesku Usore, koja onuda prolazi, a uz to se je mjestimice našlo cijelih, ili i polomljenih komada opeke, uzidanih megju lomljenim kamenom. Kad sam ja u septembru god. 1890. bio ondje, onda je sva površina zaravanka, narocito pak istocni pristranak brda bio pokrit mnoštvom sjecena kamena i lomljenim kamenjem, megju kojim su se vrlo cesto nalazili ulomci rimskih žmurnjaka, ah rjegje opeke. Ni na jednoj opeki nije utisnut biljeg koje legije. U kuli a2 na istocnoj strani utvrde, koju sam onda raskopao, našao sam hrpu ruševine, višu od 2 m., kojom se je provlacio sloj od pepela i drvenog uglja, tako, da se po tome može suditi, da je ta gragievina požarom propala. U ruševini bilo je osim gragjevnog kamenja i malte (lijepa, žbuke) i mnogo žmurnjaka i crijepa za tim rbina od ilovastih posuda, gragjenih koje prostom rukom, koje na tocilo, a na posljednjim mogao se je opaziti od istosmjernih crta složen valovit ornamenat. Drugih se predmeta na tom mjestu nije našlo. . Osim drugih arhitekturnih ulomaka nagjeno je nasuprot u ruševini izmegju gradskih zidina više komada profiliranog kamenja, onda ulomaka malih stupova i ulomak prikazanog u slici 8. : kamena s lisnim ornamentom u reliiefu, što sve bez sumnje potjece iz rimskog doba i sastoji oa vapnenastog slika 8. lapora, kojeg nema u najbližoj okolini. Mnogo je zanimljivije za nas pet rimskih kamenova s natpisima, od kojih su na žalost takogjer nagjeni samo ulomci, i to u ruševimu prednjoj utvrdi. Ja sam snimke od tih natpisa poslao sveucilišnom prolesoru u Heidelbergu, gospodinu Alfredu pl. Domaszewskomu, koji je bio tako prijazan, pa mi je priopcio svoj nazor o njihovu sadržaju.