INFOBIRO: Publikacije
Rezultati tjelesnog mjerenja 140 bosansko-hercegovačkih vojnika.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Rezultati tjelesnog mjerenja 140 bosansko-hercegovačkih vojnika.

Autori: LEOPOLD GLUCK

Potaknut proucavanjem poznatog djela Lombrosa: „L'uonio delinquente" otpoceo sam god. 1889. citav niz mjerenja na domacim kažnjenicima u centralnoj kaznionici u Zenici. Ali da bih dobio prava osnova za ocjenu rezultata mjerenja na zlocincima, morao sam najprije da raspolažem rezultatima, koje sam dobio mjerenjem veceg broja domacih individua, koje nijesu zlocinci. Hvala osobito ljubaznoj predusretljivosti gosp. c. i kr. pukovnika pl. Manojlovica, tadašnjeg zapovjednika vojnicke posade u Travniku, što sam u decembru god. 1889. imao prilike, da premjerim momcadiju od dvije bosansko-hercegovacke satnije; rezultate toga mjerenja bodu sad ovdje da priopcim, a pridržavam sebi, da docnije priopcim rezultate mjerenja na bosansko-hercegovackim zlocincima, koje sam u tecaju dvije godine preduzimao. Moja istraživanja odnose se doduše samo na boju kose i ociju, na tjelesnu težinu, tjelesnu visinu, širinu raširenih ruku, na obim prsiju, za tijem na dužinu glave, širinu glave, indeks glave i obim njezin, te po tome obuhvataju samo malen broj mjera i proporcija, što se na živom materijalu dobivaju, no pri svem tome mislim, da ipak ne ce biti sa svijem nevrijedan prilog za antropologiju stanovništva Bosne, jer u dojakošnjim, premda veoma podrobnim istraživanjima, koja je najizvrsniji antropolog Austrije, pukovnijski nadlijecnik dr. A. Weissbach saopštio u »Mittbeilungen der anthropologischen Gesellschaft in Wien" ), s jedne su strane Hercegovci zbrkani s Bosancima, a s druge nijesu uzete u obzir primjetne diferencije megju pojedinim vjerozakonima. Mjereno je 140 vojnika, svi od reda iz srednje Bosne. Momci bjehu izmegju 20. do 24. godine, a bješe ih 57 muhamedovaca, 48 istocno-pravoslavnih i 35 katolika. Mjerenje 57 muhamedovaca pokazalo je ove podatke: Iz ovih se tablica vidi u pogleda boje kose, da je ista u 26 ljudi (odnosno 18.6»/0) plava, u 94 (67 1%) mrka i u 20 (14-3%) crna. U opce dakle prevlagjuje tamna boja kose prema jasnoj u odnošaju od 57: 1-0. Zanimljivo je uporegjenje mojih rezultata s onijema dra Weiss-bacha, koji je kod jedva 6-11% pregledanih zabilježio plave kose, kod 77-41°/c mrke a kod 16-66°/0 crne. Ja sam dakle našao u mojih 140 Bosanaca dvaput više (26 11) plavih kosa, nego li dr. Weissbach u 180 Hercegovaca (od kojih je 59 bilo Bosanaca), o kojima dr. Weissbach izvještava po mjerenju c. i kr. majora Himmela. Plave sam kose konstatovao razmjerno još ponajcešce u 8 slucajeva od 35 odnosno kod 25-7°/0 katolika, u drugom redu sa 228°/o (13 slucajeva) stoje muhamedovci a u potonjem sa 104°/0 (5 slucajeva) istocno-pravoslavni. Crne su kose još cešce, jer se nalaze u 18-8% kod istocno-pravoslavnih, najmanje i to sa ll-6°/0 vigjevana je ova boja kose u katolika, premda su i muhamedovci u tome samo sa 12-8°/0 zastupljeni. Cestina mrkih kosa, koja se u opce najcešce nalazi, koleba se izmegju 64-9°/0 u muhamedovaca i 70 8°/0 u istocno-pravoslavnih. U katolika je konstatovana mrka kosa u 65'7%. Boja irisa bješe u 47 (335°/0) pregledanih siva, u 22 (157%) plavetna, a u 71 (50-8%) mrka. Prema tome nalazi se jasna boja irisa skoro u polovice pregledanih (69 od 140). U Hercegovaca bjehu rezultati u toliko drugi, u koliko je od 180 ljudi samo 76 a to je 42-22°/0 imalo jasnih ociju. Pojedini vjerozakoni pokazuju u pogledu boje irisa ove diferencije : Jasna boja irisa prevlagjuje dakle u muhamedovaca (59-6%) prema tamnoj; u katolika je ta boja vec slabije izražena (51-4%) a u pravoslavnih ustupa prvijenstvo tamnoj boji (64'5% prema 355%). Ako po postupku dra Weissbacha oznacimo istodobnu pojavu jasnih kosa i ociju kano jasan tipus, a onu tamnih kosa i ociju kano taman, onda vidimo, da od naših pregledanih ljudi 20 (14-3%) pripadaju prvom a 65 (46-4%) dragom i da 55 (39*3%) valja ubrojiti u mješovit tipus, u kojih se nalaze tamne kose s jasnim ocima ili jasne kose s tamnijem ocima. U Hercegovaca pojavljuje se taman tipus (56-6%) jace nego li u Bošnjaka i jasan se tipus u prvijeh opazio jedva sa 5% od pregledanih. Mješovit tipus pojavljuje se u obojih skoro podjednako cesto (38'33%: 39-3%). Obzirom na pojedine vjerozakone pokazalo se pri pregledanju Bosanaca, da se jasan tipus razmjerno mnogo više opaža u katolika (20%) i muhamedovaca (175%), nego li u pravoslavnih (6 3%). Za to se u ovih potonjih cešce opaža taman tipus (60-4%), nego li u muhamedovaca (35-1%) i u katolika (45'7%). Mješoviti tipovi opet više se isticu u muhamedovaca (47 7%), nego li u pravoslavnih (33 3%) i u katolika (343%). Od 55 osoba mješovitog tipusa bjehu 49 (89-1%) tamnih kosa s jasnim ocima a samo 6 (10-9%) tamnih ociju s jasnim kosama. Tjelesna težina kolebala se izmegju 5800 kg., što su po jedan pravoslavan i katolik imali, i 93-80 kg., što je takogjer jedan katolik vagao. Svi skupa pokazivahu prosjecnu težinu od 71'50 kq., što prevazilazi prosjecnu težinu Hercegovaca (70'44 kg.) za 1-06 kg. Pojedini vjerozakoni pokazuju ove diferencije u tjelesnoj težini: U sve tri vjere pokazuje više nego polovica pregledanih težinu od 700—79"9 kg., pri cemu kako pravoslavni tako i katolici u dosta znatnom broju pokazuju težinu od ispod 700 kg. Muhamedovci su sa još 19*1% zastupljeni u tjelesnoj težini od 80'0 kg. i više, pravoslavni pako zaostaju u tome sa 4-l%, a katolici suviše samo sa 2*9%. Prema tome i pokazivahu muhamedovci vrlo visoku prosjecnu težinu od 73.60 kg., naprotiv pravoslavni takvu od 71 "30 kg., a katolici u prosjeku samo težinu od 71 10 kg. Znamenitoj tjelesnoj težini odgovara i tjelesna visina pregledanih ljudi. Naš najmanji covjek muhamedovac mjerio je 1620 mm., naš najveci takogjer muhamedovac 1870 mm. Prosjecna tjelesna visina mjerenih bješe 1747 mm.; dakle zaostali su samo za 4 mm. iza Hercegovaca dra Weissbacha, koji imagjahu tjelesnu dužinu od 1751 mm. Razlike u tjelesnoj visini kod pojedinih vjerozakona vide se iz ove tablice: Ma kako da su malešne diferencije u visini kod pojedinih vjerozakona, jer svi naginju visokom rastu, to su ipak pravoslavni sa srednjom tjelesnom visinom od 1751 mm,, razmjerno viši od mu

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.