Ima tome dvije godine, što sam na kongresu antropologa u Becu prvi put svratio pažnju strucnjaka na cislo prehistorickih gradina, koje sa svih strana opasaše Glasinacko polje. Od onda sam pomnije istraživao sav kraj oko glasinackih I nekropola, te sam se uvjerio, da su te gradine za proucavanje prehistorickih I spomenika bosanskih a i uopce veoma znamenite. Do sada opisani predmeti, iskopani po nekropolama glasinackim, svjedoce nam o narodu, koji je u ono davno doba dostigao razmjerno visok stepen kulture, a gradine nam opet svjedoce, da je taj narod bio vrlo ratoboran, te je svoj zavicaj sa sviju strana strategicki utvrdio, da ga mogne obraniti od neprijatelja bilo sa sjevera, bilo s juga. Glasinac vec je od prirode utvrgjen i odregjen da bude znamenito strategicko mjesto u Bosni. U srednjem vijeku bio je Glasinac na glasu, tad su se po njemu krili hajduci, koji bijahu strah i trepet sarajevskim Turcima, a na celu im hajduk Novak, a i u najnovije doba za okupacije zapala je Glasinac znamenita uloga u vojnim operacijama austro-ugarske vojske. Najznamenitiji je prirodni bedem Glasincu Romanija-planina. Strme joj stijene, koje su s istocne a donekle i sa zapadne strane nadvisile do, brane svakome prolaz na glasinacku visocinu, a i sa ostalih strana uspinju se putevi samo uz strme strane i tijesne klance na ravan, tako, da je lako opreznoj straži braniti onuda prolaz nepozvanom gostu. U prehistoricko doba ogradiše te prolaze nizom tvrdih gradova, koji nadvisiše svaki vrh i vis na domak tim putevima, tako, da gradine izmjenjujuci se strmim krševima opasaše Glasinac sa sviju strana tvrdim bedemom. Cislo gradina (vidi sliku 1.) otpocelo je sa sjevernih obronaka Romanije-planine, a slijedeci mu istocnim pravcem, valja najprije spomenuti ove utvrde: Na Velikom vrhu, u samoj Romaniji - planini. Taj vrh, uzvisio se do 1331 m., te otvara dalek vidik okolišem na sve strane. Narod prica, da se pod razvalinama nekadanje turske karaule nalažahu ostanci razvalina staroga grada. Sudeci po tim ostancima, bijaše to prehistoricki grad, opasan okruglim bedemom, nasutim od kamenja, a u premjeru mu do 80 m. Odavle pa do Kopita - planine, koja je sa istocne strane zarubila Glasinac, razvija se u pravilnim razmacima a polukružnim pravcem od istoka k zapadu niz umjetnih utvrda. Zaredaše tako zvanim Šahinskim gradom na domak Sahbegovica, na sjevero-istok od Velikog vrha. Do ovoga nalazi se 3 km. dalje na strmom krša, a nad selom Bukovikom, golem grad, a s onu stranu dola, na brdu Paležu opet jedan. Na Prisojskoj kosi, koja je 3 km. na istok nadvisila do Ledenice dva su grada. Jedan na vrh kose na sjeveru napram dolini knežinskoj a drugi podno kose, s juga na domak samoj ravni glasinackoj, kod sela Gradica. S onu stranu Prisojske kose uvalila se dolina Borje, koju je sa istoka zarubila kosa Gradina, a ime joj od prehistoriekog grada, koji se na njoj nalazi. U tom kraju nalaze se na malom prostoru još druga tri grada: na brdu Rasovaci, kraj sela Vidrica, na južnom obronku brda Kotarišta iznad Hana Koš u tice i nad selom Margeticima. Ovih deset gradina, koje se poredaše pravcem dugim jedva 12 km., bijahu dovoljnom obranom svim putevima, koji vode sa sjevera na Glasinac, a od Košutice zacinje niz naravnih utvrda planinom Kopitom, koja se proteže južnim pravcem. Do Kopita nadovezaše se dva strma dola, Dolovi i dolina brzice Bereka, koji se malo na jug sastadoše u dolinu Rakitnice. No i s ove strane, prolazne samo onome, koji je vješt ovome kraju, brane krševite puteve na visocinu glasinacka umjetne gradine, podignute na najglavnijim mjestima. U opcini Sokolovicima na istok Kopita - planine nagjoh na okupu tri grada, kod sela Prašcica u samom dolu malen gradic, na vrhu strmog krša Laznice odmah nad prijašnjim drugi poveci grad, i Gradac nad Oskopljem do 3 km. na jug. Lijep se grad nalazi nad samom Rogaticom na glavici kod Kovanja, a ti gradovi prvi su branik puteva iz doline Rakitnice. Sto se bliže uspinješ s te strane Glasincu, sve je niz gradova gušci, tako, da je skoro svaki put, svaka staza gradom utvrgjena. Do sada nabrojio sam s te strane ove gradove: kod Šenkovica dva su grada jedan pored drugoga, kod Kusaca opet dva grada usporedo, a tako i na Krec-vrhu kod Starog sela po dva, grad više grada. I s južne strane brani niz gradova prolaz iz doline Prace na Glasinac, a tu opasaše ravan kao i na sjeveru pravilnim nizom. Niz zapocinje, iduci od istoka, tvrdim gradom na brdu Vitnju, taj grad i grad s onu stranu pod brdom Pliješom napram Citlucima, što ga narod zove Hreljinim gradom, zatvrdiše put kroz Ivan-polje na Glasinac. Od Vitnja pa do Romanije-planine nadvisio je skoro svaki vrh po jedan grad. Vec na puškomet Vitnju drugi je grad na Buljukovini, a 3 km. na zapad dva su grada na Velikom brdu, jedan poviš drugog, te opet na puškomet odavle grad na Pliješu više Hana Gromila. Gradina viš sela Miošica, po prilici sahat hoda na jug od spomenutih, hvata se neposredno strmih stijena Romanije, koje se neprekinutim nizom u polukrugu protežu do najprije spomenutog grada na Velikom vrhu. D tom kolu gradova rec bi sredina je današnje selo Sokolac. I tu nagjoh tragove gradu na Gracu. Na razvalinama toga grada stoji danas crkva sv. Ilije, a prama njemu na brdu Puh ovcu viš Baltica ima takogjer velik grad, sa koga možeš na sve strane pregledati Glasinacko polje. Arhitektura prehistorickih gradina na Glasincu bijaše vrlo jednostavna. Najobicniji oblik osnovi bijaše pravilan okrug, a zid sastojao se je od nasipa prosto nasuta kamenja. Temeljni oblik pravilna kola nagjoh svagdje, gdje je god naravni položaj tla dopustio, da se izvede, a razlog je tome prirodan, jer bedem u obliku kola opasace sa malo materijala razmjerno najveci prostor. Razvaline tog nasipa danas razmjerno su niske od 0'80—2-5 m. visine, a širina im 7—15 m. Te mjere bijahu u vrijeme kad se je grad upotrebljavao dakako drugacije, širina manja, a visina veca. Prekopavajuci grad kod Kusaca imao sam zgodu, da uocim prilike, po kojima donekle mogu ustanoviti prvobitne