Kano prethodnih godina, tako su se i ljetos u mjesecima maju, junu i julu po nalogu zemaljske vlade, ispitivale pred istorijske starine po glasinackome kraju. Ovogodišnji posleni program opisao je troje: 1. Da se sasvim dovrši vec lani zapoceto raskopavanje ,, Graca kod sela Kusaca; 2. da se za tim odabere druga koja predistorijska gradina, pak i ona posve raskopa; 3. napokon, da se kopaju grobne gomile, kojima Glasinac , toliko obiluje. Da ovoj naredbi zadovoljimo, sastavismo sebi raspored, kojim sistematski sljedovasmo. Pocem središtem dojakošnje radnje Sokolac, bijaše, to ga i ove godine za evoju polaznu tacku uzesmo. Uz ovu tacku vec unaprijed nam odredena bi druga, naime Kusace. Nama je bilo ostavljeno pak odabrati još drugu gradinu, cije se raskopaše još imalo izvesti. Upoznavši kraj i pregledavši mjesta, riješismo se na raskopavanje Marinkovagrada blizu sela Košutice. Ove tri mjesnosti — Sokolac, Gradac kod Kusaca i Marinkovgrad ; sacinjavaju, u vazdušnim linijama, ravnokraki trokut (slika 1.). Utvrdismo da iza raskopanja obiju predistorijskih gradina, uza strane recenoga trokuta gomile kopamo, te tim nacinom da ispitamo cijelo njegovo podrucje. Po tom rasporedu i postupismo. Po svršetku ovoga posla — imajuci još novcanih srestava i vremena — potegosmo još „zraku" od Sokoca poprijeko polja Glasinca do sela Kule, i dotakosmo se na toj pruzi još cetiriju mjesnosti. U sljedujucim dijelovima iznijecemo pojedinosti, koje se odnose na Sokolac, Kusace i Marinkovgrad, i izvijesticemo o raskopavanju gomila i uspjehu ljetošnjega rada. I. Sokolac, i njegov gradac. Zgodni topografski položaj mjesta Sokoca dade mu znanaja u davnoj prošlosti, i osigurava mu lijepu buducnost. Na raskrsnici važnih testa u Sarajevo, Rogaticu i Vlasenice od kojih je pogotovo podjediako udaljen na podnožju velike planine Romanije, na zedenome Glasincu ležeci, a blagosloven svježim izvorima: postaje Sokolac prirodnim odmorištem za promet. Današnje selo Sokolac sasvim je skorašnje, nazad 30 godina tu još ne bijaše kuce. Godine 1862. imaše tamo turska vojska, jedno 16 tabora, svoj okb, i tada eagradi njeki „stranac", imenom Marjan, prvi han. Hubavim selom ali postade Sokolac tek nakon austrougarske okupacije, kad vec otprije zapoieta gradnja pravoslavne crkve, bez zapreke dogotoviti se mogaše. Osim ove crkve, koja je sazidana na predistorijskom gracu, i dobre vode, ima Sokolac još jednu dokalnu znamenitost iz turskoga doba. Na brežuljku višeg davnoga grada stoji starinski turski grob s dva velika nišana. Narod ga zove „Sokolica grob", i prica: da je silni junak Sokolic ili Sokolovic, koji je podrijetlom iz Sokoca bio, na megdan pozvao Sibinjanin Janka. Janko bijaše ostario i iznemogao, te umjesto gvega dode na Sokolac njegov bratic Banovic Sekula. Na mjestu gdje sada grob stoji, dijeliše Banovic i Sovgolic megdan. Potonji pogibe i bi na istom mjestu ukopan (slika 2.).Predistorijski Sokolac dakako da nema istorijskih svjedocanstava, ali predistorijskih svjedoka njegova znacaja ima po Glasincu dosta. Sokolac još i danas ima zaostatke predistorijskog utvrdenja — tako zvani Gradac. Ovo središte opkoljava, u prostranom okrugu — obuhvatajuci Glasinac, njegovo sjeverno produženje Poljak (Sokolacko polje), i Luburnca polje — pas od predistorijskih gradina. Da spomenemo tek najbliže: gradina na brdu Pliješu kod Podromanije i na brdu Cuhovcu, Nenadgrad kod Bukovika, Gradic kod Trubave, gradina na brdu Šavniku, Marinkovgrad, gradina više Margetica, Gujingradac kod Kusaca, gradac na brdu Mlacu više Citluka, Hreljingrad, grad kod Vitnja i gradine kod Bjelosalica. Što se samoga grada u Sokocu tice, to valja iznijeti, da sada tek komad još stoji, jer se njegova veca cest prilikom gradenja crkve raskopala. Po zagledu mjesnosti i obavještaju od ljudi, koji su kameni bedem još u cjelini vidjedi, može se dosta pouzdano restitucija izvesti. Zemljište samo sobom dade direktivu za podizanje obranbena bedema. Brdeljak, na kome gradac stojaše, pripada po stratigrafiji susjednim visovima „Taline" i „Smreke". Voda Rešetnica ali odijelila je „Gradac" od recenih visova. Isto su tako i „Mnoga Vrela", što ispod Graca u Rešetnicu uviru, razdvojila Taline i Smreke. Rešetnica je na široko i u duboko tla razrila, i tamo gdje tece napravila Gracu strmenite strane. .Prema sjeverozapadu pak prelazi brdeljak polako u Sokolacko polje. Ako di se hotjelo ovu lijepu poziciju, koja i svoje osobito vrelo ima, utvrditi, to je valjalo onu stranu, gdje ne bijaše irirodne obrane na sjeverozapadu bedemom ograditi i osigurati: tako postade polukružni gradac. Jedan kraj toga kamenitoga polukruta još se i dandanas može da vidi. Na brdeljku gdje je Gradac, u potonjem i ispred njega, bilo je svega jedno 30 gomila. Od ovih se najznatnije (svega 18) vec otkopaše, druge gomile pak biše poravnjene prilikom gradenja raznih kuka, a nekoliko omanjih gomila (jedno 8) još preostaše. Još cemo ovdje zabilježiti, da je na ravni ispred graca pride stajao srednjevjekovan, nadgroban kamen, koji uzidaše u platno crkve. II. Gujingradac, kod Kusaca. Gradac kod sela Kusaca stoji na omanjem brdu nakraj dola, što je izmedu brda Maca i Vrha. Oblik ove predistorijske ; fortifikacije je okrug slika 3.). Prijecnik je graca iznosio 72 m, najveca širina bedema bijaše 880 m a najmanja 6 m. Vertikalno ostojanje bedemove obrve od nutarnjega tla bilo 3 je poprecno 40 cm, od vanjskoga zemljišta pak 1125 m. Stari livel nahodi se u dubini od 40 cm. Unutarnja površina graca zapremaše 4069.44 m2. Obim kružnoga bedema (mjeren po obrvi), uz odbitak od om za vrata, bijaše 232 m nocem linearni metar bedema, 4l kamena sadržavaše, to iznosi ukupna kolicina raskopanoga materijala 928 m3. Prošle godine otkopala se jedna cetvrtina graca (60 m), i to na jugoistocnoj strani, a sada biše savladane još preostale tri cetvrti. Od stecenih nahodevina, koje se gotovo sve zatekoše na nutrašnjem podanku bedema, napominjemo: o) Kameni predmeti: brusovi (široko) i gladilice (duguljasto); skrušilice ili cjepkalice, t