Uslijed sistematicnog pretraživanja, koje je godine 1891. na Sobunaru nastavljeno, pošlo mi je za rukom, da ono, što sam o toj predistorijskoj naseobini u Glasniku, knjiga II. od g. 1890., strane 212. do 220. oglasio, sad važnim i novim pronadenim gradivom proširim i dijelom preinacim. Svoje prekopavanje protegao sam jedino na starodrevna naselišta pod hridinama visoravni; gradine na „Debelom brdu" i „Zlatištu" nijesam sveo u podrucje svoga ispitivanja. Slojevi, u kojima nam se sapuvaše ostanci drevne kulture, bijahu nejednaki i nepravilni, te ležahu oko dvadeset do pedeset centimetara duboko. Nalazišta, kojih je preko trideset pronadeno, nijesu bila jedna do drugog, po cemu se i prikazuju kao da su bila osamljena ognjišta ili izgorjele kolibe. Taj moj nazor potkrijepiše mnogobrojni isprženi i ggrveni komadi ilovace, koje sam pronašao, a na šima otisci 3—4 cm debelih prutova. Bice ostanci priprosta pletera, nekoc oblijepljena zemljom, a zgrade slicne kolibicama, koje i danas narod u nuždi od pletenih šiba gradi, a nazivlje košarama. Ogrožni slojevi pepela, u kojima se oni isprženi komadi gline nalažahu, svjedoce nam, da su one kolibe požarom uništene. Predmeti od ilovace zapremaju u pogledu kolikoke i raznolikosti prvo mjesto medu svim ovogodššvim nahodajima, kao i medu iskopinama prošaste godine 1890. Prije svega spomenuti mi je jedan nalaz s toga važan, što podsjecava na neku tvornicku izradbu ilovastih predmeta te predistorijske naseobine. Jedan metar po prilici ispod površine zemlje pronadeno je na ploci od kamena pješcegvaka, usrijed pepela i uglja, 11 komada tako zvanih tkalackih utega cunjasta oblika, 17 dm visokih a na dnu 1 dm u premjeru, na vršku probušenih. Ti predmeti bili su na ploci onako ponamještani, kako bi ih loncar drugda na priprostom ognjištu poredao. Ti komadi nijesu bili svi podjednako sacuvani, nekoliko bilo ih sagorjelih, zadrtih i raspuknutih, drugi bili su nezgotovljeni, te kad se ih iz zemlje vadilo, sa svijem se rasuše, cemu se kod tako priprosta ognjišta i nadati bilo. Pronašao sam tijem slicna ali ne tako lijepa spremišta za posude; stvari, koje bi šta vrijedile, tude našao nijesam, vec jedino gomilu razbijenih i rastrošenih komada. Od novih zemljanih predmeta sa Sobunara, dosad još nepoznatih, ove sam snimio i naslikao. Slika 1. Trostruko profilovani šupljikasti ogršak. Slika 2. Probušeno zrno od ilovace, na obodu uriješeno u okrugu poredanih pikanja, vjerovatno neka vrst uresna bisera. Slika 3. Iskicena ilovasta cijevka, kakih sam nekoliko imao prilike vidjeti medu predmetima, donesenim sa Glasinca. Slika 4. prikazuje 4 dijelom restaurovane posude, medu tima cašu s jednim drškom, golem lonac kotlu slican sve to nešta novo za naše nalazište. Spomenuti kotao prikazuje vrlo vjerovatno neku vrstu posude za zalihu žita, koji nazor potkrepljuju poznati tijem slicni predmeti raznih. Osim mnogobrojnih tkalackih vretena, razlicitih iskicenih odlomaka sudova,kaoi osim nešto posuda, koje je jednako onome u slika 1.u II. svesci Glasnika od god. 1890. stranici 15., nadena su još dva plosnata poklopca za lonce, po prilici osam centimetara u presjeku, na gornjoj .etrini iskiceni gukom kor poput špirale obilazio oko posude. Napokon vrijedni su spomena još mnogobrojni odlomnn oita s držaljkom. Od broncanih predmeta naceni su osim onih u prošastoj godini opisanih igala, zavojastih kolobara i dugmeta, još ovi za nimljivi komadi. Na slici 5. u prirodnoj velicini otisnuta fibula na obluk, prevucena svijetlozelenom patinom, prikazuje na noški dopnijim prikivanjemizveden popravak. Na stremenci te fizule nalaze se kolutici, na kojima su valjda visili, sudeci po karikama, što se još na njima nalaze, privjespi; taki jedan u slipi naocara napravljeni privjesak, postavljen je ravno na sam obluk. Gornja strana fibule prikazuje žljebic, nalik na polumjesec, s obje strane iskicen zaresnima. Dotva je strana fibule plosnata, bez svakog uresa. Predmeti slicni toj vrsti fibule, nalaze se u glasinackoj zbirni sarajevskog zemaljskog muzeja, te dr. Truhelka priopcuje, da u franjevackom manastiru u Fojnigš ima nekoliko tim vrlo slicnih, oko Travnika nacenih primjeraka. Osobito lijep, plavozelenom patinom prevucen komad jedno peteljaste glatke fibule na obluk (grcke fibule), prikazuje slika 6. Na obluku i podnožnoj ploci (stalku) nalaze se urezane crtice kao nakit. Gaj komad razlican je od onog nešto veneg primjerka sa Glasinca tijem, što nema jabucice nakraj noške. Slika 7. prikazuje u prirodnoj velicini štipaljku, koja se od njoj podobne glasinacke tijem razlikuje, što su na njoj provrtane rupice poredane u obliku slova T. Napokon vrijedno je da se napomene u slici 8. otisnut nož i cunjaeto dugme, slika 9. Od nakita nadena je samo jedna mrdelica, ilovasti kolutici i ilovasta zrna, izvrtana ribja hrpte:njaca i veprovi zubi. Najviše se našlo rukotvorina od kostiju i rogova. Našlo se dosta bodeža i šila, izbrušenih od ovcijih, volovskih i srnecih zglobovnih kosti, za tim šiljkova i držala, nacinjenih od sprženih rogova srna i jelena, a iskopano I je i dosta sitnih igala od kosti. Kod slike 10. otisnuta J. igla od kosti sasvijem nalici na broncanu j iglu. Slika 11. prikazuje cetverouglast nšljak, izrezan od jelešeg roga, a slike 12. i 13. rezbarije od kostiju i rogova. Jednostavni ornamenat od koncentricnih krugova, kako ga slika 12. prikazuje, nalazi se i na cešlju, što nam ga prikazuje slika 14., koji je jedini svoje vrste medu nalazima u Bosni. Tome slicni komadi, koliko je meni poznato, nadeni su dosad kod Hradišta blizu Stradonica (Ceska), na halštatskim grobištima i na nekojim nalazištima u Danskoj i Švedskoj. Osim mnogobrojnih brusova, gladilica, jednostavnih žrvnjeva (meljarica) i otrijebljenih trunova i opiljaka sa kostiju i kremena, našlo se još izbrušenih komada od jaspisa i lijep \cm dugacak proziran biljur, na kojima se opažaju tragovi oruda, kojim su vrtani. Jednu sa tri izvrtane rupe izvedenu jajoliku plocu od škriljavca (jamacno kakav nakit) prikazao sam u slici 15., a jedan lijep