A. Hylesinini. I. Genus: Hylartes Erichson. 1. ater Payk. U Cevljanovicu i Vucjoj luci kod Sarajeva na panjevima od: Pinus sitvestris. ... 2. cunicularius Er. Bjelašnica i Igmanplanina, kod Višegrada, kot. Krupa i Vucja luka kod Sarajeva. 3. attenuatus Er. Sa ater u Cevljanovicu. 4. palliatus Gyll. Igmanplanina na omorici, Cevljanovic na boru; Vucja luka. 5. trifolii Muli. P. Brandis spominje ga kao u Bosni sabranog, no ne spominje mjesta; možda potice iz okolice Travnika. II. Genus: Myelophilus Eichhoif. 6. piniperda L. Prilicno rasprostranjen; sabran je dijelom pod korom ležecili ili stojecih borova, dijelom u njihovim mladicama u Vucjoj luci, Romaniji pl., Prad. Medna luka (Semec) kotar Rogatica (i na sa svijem mladim stablikama pod tankom korom), izmegju Kalinovika i Jeleca. 7. minor Hart. Izgleda da je veoma rijedak. Obadva dojako poznata mjesta jesu Semec, kot. Rogatica na ležecim crnim borovima pod debelom korom sabran, i Ruište (Zimlje) blizu Mostara (Herceg.) u krunama od Pinus leucodermis zajedno sa Tom. amitinus i quadridens. III. Grenus: Carphoborus Eichhoif. 8. minimus Fabr. Na vrhu Trebevica kod Sarajeva na Pinus montana sa quadridens i chalcographus. IV. Genus: Phloeosinus Chapius. 9. Aubei Perris. 15. maja 1891. našao sam ovog kukca na istom oborenoj smreki na Dragulja pl. (Stari grad) kod Sarajeva na visini od preko 1000 m, baš kako je istom doletio. Jaja je vec bio vecim dijelom bacio, a neke larve u pojedinim jajašnim zalegama (Eiernischen) vec bjehu razvijene. Iz komada, koje sam zatvorio u bocu, izlijecali su kukci od pocetka do sredine augusta, pojedine larve prezimiše. 26. juna nagjoh J gdje se baš utocila na Cupressus kod Mostara; 8. jula na Trebevicu (1400 m) kod Sarajeva vec prilicno razvijene larve, koje prezimiše. Isto tako 8. augusta kod Ustikoline kot. Foca istom razvijene larvice, u isto doba s onijema thujae. Po tome izgleda, da je generacija u višim položajima samo jednostruka, a u dubljim i južnim dvostruka. Glavni prohod (Muttergang) koji se razlikuje od onoga thujae samo time, što je primjerno debljini kukca širi, to je l5 do 3 cm dug dvorucan uzdužni hodnik sa ulaznim prohodeem (Eingangsstiel) na strani, koji se proširuje u malešnu kotionicu (Rammelkammer), odaklen otpocinju obadva rukavca, obicno usporedno ispreturana. Od ovih je jedan mahom tako skracen, da sa ulaznim prohodeem cini viljušku, te u tom slucaju ili nema isti nikakvih larvinih prohoda ili ima samo jedan do dva. Bjelika je samo slabo zagrižena. Jajašne zalege veoma su velike, jedna od druge vrlo udaljene i malobrojne. Larvine bušotine idu najprije poprijeko, da odmah svrnu te slabo se vijugajuci uzmu pravac od osovine stabla. Isprva idu samo u liku, jedva da ostavljaju traga u bjelici; u docnijem tecaju krecu se izmegju bjelike i lika. Kukuljicne zipke uvaljene su za 1js u bjeliku. 10. thujae Perris. Dragulja pl. (Stari grad) nedaleko od nalazišta od Aubei, Ustikolina kot. Foca, Koševo dolina kod Sarajeva. 17. jula g. 1891. našao sam ga u Recici kod Sarajeva na jednoj smreki u množini i istom doletjela; pojedini kukci još ne bijahu istamnjeli, dakle bijahu mladi kukci od prvog legla. Rekao bih, da je generacija kao kod Aubei uslovno dvostruka. V. Genus: Hylesinus Fabricius. 11. crenatus Fabr. Rijedak. Tehn. srednja škola imade grizotine na jasenu iz kot. Cajnica. Druge grizotine sabrane su na izletu u godini 1891. ispod Karolinensedla prema Praci sa debelokornih ležecih jasenovih balvana, za tijem u Igbardolu kod Konjica (Herceg.) na jasenovoj grani i u Sarajevu na prastarom prevršenom jasenu. 12. Henscheli n. sp. Duguljasto ovalan, sveden, slabo sjajan, zlatno žuto dlakav, mrkocrn s mrkim ticalima i tarsima. Protorax mnogo širi no dug, sveden, sprijed veoma i podjednako sužujuci se, stražnji coškovi zaobljeni. Veoma gusto krupnozrnasto istackan, sa strane i sprijed do preko sredine sa raštrkanim jakim grbama i osim toga sa kratkim žutim cekinjicima, a u sredini pred basisom ima slab utisak. Celo slabo svedeno, gusto i fino istackano, sa prilicno dubokom, glatkom duguljastom brazdicom i sa kratkim, zlatnožutim cekinjicama. Pokrilje prosto mrkocrno, sastrag slabo koso, veoma duboko istackano prugasto. Pojedine tacke nešto duguljaste, redovi tacaka pravilni. Razmaci izmegju istackanih pruga slabo svedeni, veoma poprijeko bornoviti, sa pravilnim redom jako uzvišenih, sjajnih grba. Osim pojedinih sa svijem kratkih cekinjica na kraju golo. Donja strana krupno i duboko istackana sa zlatnožutim dlakama, osobito na trbušnim kolutima. — Dužina: 3 mm. Ne uzimajuci u obzir grbav protorax i red grba na pokrilju, ovaj kukac u boji i skulpturi pokrilja najviše nalici crenatusu, premda je ovaj potonji skoro dvojinom toliko dug. Karakteristicni pravilni redovi grba na poprijeko bornovitim razmacima izmegju tackastih pruga, kao što i jako grbav protorax. Jedini primjerak, što imam, našao sam 22. juna god. 1891. zajedno sa H. rraxinus na jako oborenom, oko 30. god. starom jasenu blizu Jovanovickaraule kod Nevesinja (Herceg.) i posvecujem ga mojemu visokocijenjenom ucitelju, g. c. kr. šumarskom savjetniku prof. Gustavu Henschelu. Oblik prohoda nije mi poznat. 13. fraxini Fbr. Ima ga u Bosni i u Hercegovini.. Kao rijetku pojavu valja ga zabilježiti na jorgovanu (Svringa) u jednoj bašci u Sarajevu. 14. vittatus Fbr. Kod Sarajeva zajedno sa Xylopertha sinnuata na Ulmus montana i na Igmanu sa Scolvtus laevis takogjer na Ulmus montana. B. Scolytini. VI. Genus: Scolt/tus Geoffrov. 15. Geoffroyi Goetze. Samo na Treskavici planini ispod Vratloklanca sa S. laevis na Ulmus montana 4. augusta 1891. nagjen. Bacanje jaja obadvaju bješe vecim dijelom odskora dovršeno. 16. Ratzeburgi Janson. Rijedak. Pojedini kukci poticu sa Viteza; grizotine sa Han PodPrace i iz Cajnickog kotara. 17. laevis Chapius. Našao sam ga na Igmanplanini sa H. vittatus 23. jula kad je bacao jaja, i na Treskavici planini sa GeoSrovi 4. augusta, sa vecim dijelom dovršenim bacanjem jaja. Pošto ženke, kako mi je poznato, još nigdje nijesu o