U III. svesku godišta 1889. „Glasnika" priopcio sam pod naslovom „Prilozi arheologiji Bosne i Hercegovine" sliku rukotvora od afanatickog škriljevca, koji je prijedmet nagjen na brijegu Naklu na mjestu Vojkovicima pri podnožju Igmanplanine. Od onda mi nekoliko puta donesoše arheoloških stvari s toga mjesta, isto tako pogje mi za rukom prigodom nekih ekskurzija pribrati razlicitih stvari, tako da je prikupljeni do danas materijal dovoljan, da se ono mjesto u nekoliko može karakterisati. Brijeg Naklo, na kome ima nekoliko kuca mjesta Vojkovici, uzdiže se na 50 m iznad doline Željeznice uz lijevu obalu rjecice, i ondje, gdje ova izlazi iz krupackog klanca u polje; od obronaka istocnog Igmana rastavljen je taj brežuljak samo plitkom uvalom. Na glavici ima malen zaravanak, na kome je kao i na sjevernom pristranku, najviše stvari nagjeno. Razvalinama ni gradinama nije se na tome mjestu našlo traga, ali se niz sjevernu stranu jasno razabira tragovi puta, širokog 3 do 3 m, kome je makadam od ruševine pod mekotom zatrpan. Taj put vodi niz sjevernu stranu oko 400 m do mjesta Grlice, gdje mu nestaje traga u aluvijima Od seljaka, koji taj put mjestimice otkopavaju zbog dobrog kamena, cuo sam, taj put nazivaju „šetalištem". Za sad hocu najprije da govorim o nastvarima. Slika 1. pokazuje ukusan strelicin vršak u naravnoj velicini, materijal je siv rožnjak. Taj dvokrili tip nalici na sjeverne nahogjaje iz Kjokkenrriodingerna. Drugi strelicni vršak, slika 2. naravna velicina, kome je jedan brid na žalost ozlijegjen, pokazuje oblik trokuta, materijal je jašmak (jaspis). Osim toga pokazuju slike 3. i 4. još kamenitog orugja. Po obliku to su sa dvije strane lijepo izdjelani strugaci, kaki su svuda poznati iz mlagjeg kamenitog doba. Slika 3. jest od lugastog rožnjaka, slika 4. od jašmaka udjelana. Dosta se je našlo iverja i veceg kamenitog grumenja, od koga su istesani noževi i strugaci. Od kamenja zastupan je kremen, rožnjak, buližnjak (Kieselschiefer), jašmak i žuti opal. Seljaci iz obližih mjesta uzimali su za prijašnjih vremena što im je trebalo kremen a kako za puške tako i za kresivo i to u takom stanju, da se je odmah mogao upotrijebiti, a i danas još se vigja u tamošnjeg naroda do 10 cm dugih noževa od kremena, koji su, dakako, vrlo iskvareni. Zanimljiv je komad prikazano u slici 5. u 2/3 naravne velicine kamenito dlijeto. Materijal je neka vrsta kamena, slicna litograficnom škriljevcu. Dlijeto ima s jedne strane nabrušenu oštricu i vidi mu se, da je mnogo upotrebljavano. Od istog je materijala u slici 6. u % velicine prikazano orugje, možda odlomak od kamenitog cekica, ili možda samo nabijac. Slika 7. Prsten priprosto ljeven od bronca, štitak mu ima okrugao otvor za" kamecak. Taj mi se predmet cini, kao da je nedovršen, jer je kolut nejednak i imaju po njemu nesastrugane grbe od bronca. Na štitu vidi se, da je popravljan turpijom. Slika 8. Željezni rimski kljuc u naravnoj velicini. , U pogledu nagjenih do sada utaraka od posuda valja ovo napomenuti. Materijal je dobro obragjena, finim bjelutkovim pijeskom promiješana ilovaca bez grafita, a sve je gragjeiio na tocilo. Od ornamentalnog ukrasa vidi se na posudama cesto valovita kriva crta, više puta u više nizova, megju kojima se ravne kružnice usporedo viju oko posude; inace se još vigja ornamenat od rupica, utisnutih noktom ili tupim drvetom. Slika 9. prikazuje u polovici naravne velicine ornamentiran komad, koji pripada posudi od 31/2 dcm po prilici u premjeru; debljina je bokova 1 cm. U slici 10. vidi se profilirano zjalo s karakteristickim utiscima uokolo poredanim, takogjer naslikano u polovici velicine. Taj komad potjece od neke kotlu slicne posude od 3 dcm u premjera i l1/i cm debelih bokova. Da li su receni utarci rimskog ili drugog podrijetla, donekle je mucno odrediti; ja pace mislim da su mlagji i da potjecu iz vremena seobe naroda ili prve slovjenske naseobe. Na to me mišljenje navode poznati prijedmeti, nagieni u Ceškoj, Moravskoj, sjevernoj Ugarskoj i sjevernoj Njemackoj, koji se donekle pouzdano pribrajaju slovjenskoj naseobi. Od drugih objekata spominjem još kruglju od biljura, sa 1/2cm u premjeru, koja je na površini lijepo ulaštena. Kako da sada shvatimo te posve razlicite predmete, nagjene na jednom te istom mjestu i Ima tu orugja iz mlagjeg kamenog doba, iz broncanog doba, iz rimske i slovjenske periode, sve jedno do drugog i u istom prijedjelu, a nema razlicitih kulturnih slojeva, po kojim bi ih mogao razdijeliti. Po mome sudu bila je na Naklu stražarnica i zatvarao je taj brijeg ulaz u polje iz klanca, kojim protjece Željeznica. Jedva 1000 koraka odonud uzdiže se na desnoj obali rijeke kotoracki gradac, koji je još u srednjem vijeku bio utvrgjen, i nekim nacinom popunjuje Naklo. Sasma lako može biti, da je kako u prehistoricko, tako i u rimsko i u slovjensko doba na tom mjestu bila omanja utvrda, koja je cuvala ulaz u polje. Da je vrelima bogato podnožje Igman planine u rimsko doba bilo naseljeno, tome se nahode tragovi sve do sjeverozapadnog kraja kod Blažuja. Istom tu skoro našao sam u mjestu Hrasnici komade od glavnih greda, rimskih nadgrobnih spomenika i glavicu jednog stupa. Nadgrobni kamen, na ispisanoj strani na žalost potpuno izglagjen, pošto je na nj prislonjena brv preko nekog potocica, leži ondje po kazivanju seljaka vec otkako ga svijet pamti. Možda ce i onaj, pri uvodu napomenuti put, što vodi sa Nakla u Grlicu, biti rimski put. Ako rimsku naseobinu ,,Ad Matricem" na peutigerskoj tabli valja tražiti pri vrelu Bosne, onda se cini vjerojatno, da je u bogatom izvorima, plodnom kraju pri dnu Igmana bilo rimskih zaselaka, dvoraca i si., pa da su taki, prirodno vrlo lijepi prijedjeli vec i u prehistoricko doba bili naseljeni. To potvrgjuju i gromile u dolini Željeznice na bregovima krupackim, koje ce se po svoj prilici doskora pretražiti. Nepozvane ruke vec su dvije takve gromile raskopale, te su pri tome nagjeni ostanci od kostura; nego se cini, da su kopaci blaga priloge, ako je kakvih bilo, ili previdjeli ili premuca