Velicani. U Popovu Polju, koje toliko obiluje sredovjekim starinama, nalazi se s desne strane „Rijeke" (Trebinjcice), napram manastiru zavaljskom, a kod sela Velicana, povelika nekropola. Sred svakovrsna mramorja, koje je poredano oko malešne crkvice, nadvisiše dva stecka svojom velicinom sve ostale. Oblik im je pouske tumbe. Na jednome od ta dva stecka nalazi se vrdo važan, dosele cešce citan, a malo kada procitan natpis. Iguman zavaljskog manastira o. Kristifor Mihajlovic prvi je upozorio na taj natpis, a i u „Vijesniku hrv. arh. društva" izašao je prijepis, dakako uz obicne netacnosti. Pomenuti natpis ide u cetiri reda oko sve cetiri strane stecka, te je smješten pod oluke dosta primitivno uklesanih arkada. Takih ima s obje uže strane, to jest na procelju i u dnu po dvije, a sa pobocnih po šest. Prilažem u slici 1. faksimile tog natpisa, nacinjen po kopiji od gipsa, koja se je za naš zem. muzej nacinila. Prijepis je posve vjeran te može služiti autenticnim pomagalom. Natpis se cita: Prije svega zanimace nas u tom natpisu ime muža pokojnice.Trece slovo izlizano je, te se vide samo stari tragovi, pa nam ga valja nadomjestiti. Ja bih ondje procitao „g" te bi ime bilo Paganevca. Taj popunjak tim je više opravdan, što znamo, da je Konstantin Porfirogenit dobri dio današnje Hercegovine nazivao Paganijom a ljude Pagani (Paganenci), tako da nam je po tome ovaj natpis iz doba kralja Tvrtka sacuvao oko tri sto godina stariju tradiciju. Ono kucenica ne držim imenom, vec oznakom dostojanstva. Toj ce rijeci biti jamacno isti korijen kao i rijecima kuca, kucevnik ,kucevnica (kucbenica), te bi prema tomu oznacivala isto što i „dvoranik" Da u našem natpisu glasi mjesto kucenik : kucenica nije za cudo. Dalje spomiše nam natpis još dva dvorska dostojanstvenika medu rodbinom Polihranije. Jedno je tepcija Stipko i kaznac Snik. Rijec tepvcija oznacuje dostojanstvenika na dvoru bosanskih kraljeva, komu su funkcije do sada nepoznate. «Latinska ili bolje nolatinjena rijec bijaše za nju a u hrvatskom jeziku nadazi se u formama „tepizo", tepzo, tepizica i naiokon još danas živa rijec „tepac". Možda ta rijec oznacuje isto što i njemacka ili ". „Kaznac" bijaše po Danicicu dvoranik kao i na grckom dvoru , dakle kraljevski blagajnik. Ime tom kaznacu a bratu pokojnicinu nejasno je. U natpisa vide se samo slova , a citati bi ih mogao „Sniku", „sinku" ili možda i opet S(t)ipku. Ime župana Vratka, moglo bi se citati i „Vlatko". Natpis pisan je korektno cirilicom, bez kratica i titla. Slova su jasna, dosta lijepo izracena a samo za slovo c upotrebljava se u natpisu uz starije k novo . Oblici slova sjecaju na ona u natpisu na Vidoštaku kod Stoca, a osobito recenica što odgovara novolatinskoj „apaz". Tako je sva prilika, da su oba natpisa sublizu istog vremena nastala. U istoj nekropoli nalazi se mramor s ovim natpisom: Boljuni. Na jednoj ploci, opasanoj lozom u vec poviše spomenutoj nekropoli kod Boljuna ima još ovaj natpis. Citati ga valja tako, da se citaju najprije dva reda više štita, za tim cetvrti red pod štitom, onda red nad ovim, i napokon ono nekoliko slova s desnu stranu štita, dakle: Dosele citao se krivo 4. red „a sice ka(mi) Miot(oga)". Žakovo. Neobicno ime Boban sacuvalo se danas u imenu hercegovackog sela „Bobani". Natpis je na ploci, opasanoj lozom poviš štita. Nalazi se u velikoj nekropoli, koju sam vec prije spomenuo. U istoj nekropoli nalazi seinatpis, što gavidimous.. Svitava. Natpis nalazi se na velikom krstu, te je u pocetku krnjav: Valjda je imalo biti pocetak „ (se grobnic)a " a za tim sledi: I dalji je tekst zamršen, pa je doticni kovac mnogo toga ispustio. Možda nam valja popunjati ovako: a se pi(š)e Tomašev .... Rapti. Ovaj nam natpis predocava slika 7. Natpis je na stecku. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su slike (Faksimil natpisa na stecku kod sela Velicani, Natpisi na steccima); tekst natpisa na stecku i fusnote.