Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Natpisi iz sjeverne i istočne Bosne.

Autori: ĆIRO TRUHELKA

U sjevernoj Bosni daleko su rjedi sredovjeki mramorovi, nego u južnoj ili u Hercegovini. Razlog tomu nije nikako taj, da su ondje u srednjem vijeku kulturne prilike i narodne tradicije bile drugojacije nego u ostaloj Bosni, vec treba tome uzrok tražiti samo u odnošajima tla. Dok južna Bosna i Hercegovina obiluju dobrijem kamenitim materijalom, što ga je rodila tercijarna formacija našega planeta, u Posavini toga kamena nema nikako, a istom u Majevici pomilja se kamen, koji medutim nije onaj tvrdi stanac, iz koga istesaše stari Bošnjaci svoje monolite, vec mekana pjeskovita miljevina, koja se doduše lako teše ali se i lako istroši. Od tog samorodnog kamena tesani su spomenici u sjevernom dijelu tuzlanskog okružja, a ako ih se razmjerno malo nade, uzrok je što se je samo u malo majdana mogao vaditi materijal dovoljne velicine. U istocnim stranama Bosne, u starom Podrinju više je tih spomenika. Tu su neka brda od dobroga vapnenca, a gdje je prilika dala, dovažao se materijal i iz odaljenijih krajeva. Statisticki prijegled sredovjekih mramorova u tuzlanskom okružju najbolje ce pokazati, kako se proizvadjanje tih spomenika vladalo po prilikama okolice. U naplavama Save ih nikako ili vrlo rijetko ima: u Gradaccu 0, u kotaru Brckom 20, Gracanici 35, Bjelini 209, Maglaju 158. Od Majevice planine pomiljaju se cešce, te su sve gušci, što se ide niže vapnenim planinama srednje Bosne: u kotaru Kladnju ih se nabrojalo 1021, u zvornickom 1023, u srebrnickom 2327, u vlasenickom 6325. Glede oblika tih mramorova valja nam istaknuti, da se i tuda nahodi oblik sarkofaga ili tumbe, osnovane na ploci, ako i nijesu ti stecci velicinom ravni hercegovackim. Tek na jug Majevice nanizalo ih se poviše u nekropole, a tu ih je naci i u odlicnim velicinama. Prve velike stecke našao sam kod Ðurdjevika, blizu razvaline grada Nevrence, na lijevoj obali Gostilje. Jedan spomennk naoblik sarkofaga velicinom svojom sjecao me sublizu gorostasnih spomenika na Vlacevini kod Rogatice. Uz spomenute, nama vec obicajne oblike valja mi istaknuti nekoliko lokalnih, kojima do sada analogije nijesam našao u južnoj i centralnoj Bosni. U Podrinju vrlo se cesto nalazi oblik cetverouglastoga stupa, nalik na stari muhamedanski nišan, samo što je u razmjerju krupniji i niži, a ne završuje se 'tzv'. piramidom kao ovaj. Taj stup, slika 1., cini se, da je došao u Bosnu iz Srbije. Kanic, koji je u „Glasniku beckog antropol. društva" opisao nadgrobne spomenike prošlih stoljeca u Srbiji, navodi nekoliko, koji imadu isti oblik (1. s. sl. 213., 214.), pri cemu dodaje, da se u Srbiji pocesto nalaze i na grobnicama novijega doba (sl. 215., 216.), tako da je sva prilika, da su Podrinjaci s ovu stranu poprimili taj oblik od svojih susjeda s onu stranu Drine. Osobit oblik mramorova nalazi se u onom dijelu bosanske Posavine, koji se proteže od Save do Sprece. To su duguljaste ploce, uspravno zasadjene, koje se gore završuju u zabat. Gledajuci te ploce s lica, nalikuju na ostale stecke, gledajuci ih sa strane, vrlo su uske. Ti stecci nijesu vazda s lica i s leca ravni, vec im se cijelom dužiiom od vrha do temelja pružio uzdignuti povor. Ornamentike nalazimo malo u kojeg od ovih stecaka, a razlog je tome bilo materijal, koji se nije vazda mogao vješto dlijetom obraditi a bilo i taj, da su ti spomenici porijetki, te se „kovacki" zanat nije onako usavršio u ovim krajevima, kao dalje na jug, pa se ni u natpisima ne spominje pigdje naziv „kovac". Motivi su malobrojni, vrlo jednostavni, a u cjelini lokalnog znacaja. Najznamenitiji je kamen s pogledom na skulpture „mramor na Drini" kod Sopotnika, oko 2.5 km od Drinjace pošavši Srebrnici. Taj je mramor cetvorasti stup, visok 155 cm iznad zemlje, a širok 85 cm. Celo, zarubljeno izreckanim cenarom, ukrašeno je plasticnom ornamentalnom komiozicijom, koja se sastoji od spiralnih zavojaka i zvjezdica, te u cijelosti podsjeca na heraldicki krin. Ostale strane ukrasene su vijama iz kojih naizmjence nicu spiralne grane i zvijezde. Taj motiv, koji sam cešce nalazio, i ako ne onako lijepo izraden, bice da je u Bosnu unesen takodjer iz Srbije. Kanic je priopcio u slici 208. u navedenom djelu stecak iz Okleca na Drini, koji je uriješen srodnim motivom. Zanimljiv je lokalni motiv simetricka grana, sastavljena od dvije zavojnice, niz koje se spušta po jedan grozd, koji nam svjedoci, da se je i u ovim krajevima njegovalo vinogradarstvo. Taj se motiv cesto nadje u Hercegovini, gdje se i u prijašnja vremena mnogo loze sadilo, ali nam je po Kanicu poznata slicna prikaza i iz Srbije (slika 205 o.c.). U priloženim nacrtima predocuje nam se takav motiv iz Vukosavaca, sa jedne stele od vapnenca, gdje je izmedu one zavojke položen mac sa dugim gvozdacem, slika 2., te jedan jednostavniji motiv na groblju u Sniježnici od prilike sat i po na jug od Lopara, slika 3. Slican motiv priopcujem iz Zolica kod Prnjavora (Zvornik) u slici 4., gdje ga vidjamo dvostruka a krajevi mu se završuju u cvjetove. Natpisi su vrlo rijetki u ovim krajevima, možda još rjedji nego u južnoj Bosni. Pismo je isto kao u ostalih spomenika, ali se više približilo cirilici. Uglasto (v) ovuda primjerice nijesam našao. U natpisima naziva se spomenik, ili jekavskim pravopisom. Tekst je obicno kratak i jednostavan, no zanimljivo je, da se skoro u svakom navodi, da je pokojnik položen na. Isto vidjesmo i na južnim natpisima. Ova fraza jedini je izraz, koji nam se na kamenim spomenicima sacuvao o bosanskoj plemštini. U Bosni za srednjega vijeka nije oznacivala samo baštinu, kako je mi shvacamo(hereditas, das Erbe), vec bijaše ono, što se u zapadnoj Evropi oznacivalo imenom feudum, dakle dobro (dominium.) što ga je nacelnik države podjeljivao svojim vazalima uz neka prava i povlastice, dok su ovi bili obvezani na stanovitu, obicno vojnicku službu. U zakoniku cara Stefana (P. J. Safarik: Pamatky drevniho pismenictvi Jihoslovanuv – Prag 1891) nareduje se o baštinama ovo. U istom smislu razumijevala se „baština" i u Bosni. Taka baština ne stojaše samo u ležecoj zemlji vec i

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje