INFOBIRO: Publikacije
Rimski kameniti spomenici kninskog muzeja.

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

Rimski kameniti spomenici kninskog muzeja.

Autori: KARLO PATSCH

Obilje historickih spomenika iz najrazlicitijih epoha u kninskoj okolici dovelo je do konštituiranja starinarskog društva u starom gradu na Krki „Hrvatskog starinarskog društva u Kninu". Rukovogjeno djelotvornim muževima razvilo je ono intenzivnu djelatnost, te je u jednu ruku prikupilo, što je prije nagjeno, pa je ležalo rasuto i svakom vandalizmu izloženo, nastojeci da to u jednom muzeju pohrani i održi, a u drugu je i samo u manju i u vecu mjeru stalo prekopavati, i to osobito izdašnim nacinom na brežuljku kod Kapitula i na Kosovom polju. Glavna svrha bijaše, da se razjasni slovjenska kultura ovih krajeva u srednjem vijeku; staro doba bijaše u drugom redu. Ali pri blizini tako znamenitih rimskih tacaka, kao Burnum, Municipium Magnurn, Promona, Scardona i t. d., nije moglo izostati, da je vremenom i rimskih spomenika velika množina izašla na vidjelo. Oni su sada pohranjeni u jednoj odaji muzeja, koji je u zasebnoj kuci. Dobro poredani i tacno inventirani svakomu se ispitacu najliberalnijim nacinom prepuštaju na študiju. Ja sam kamenite spomenike — anticaglie su neznatne i malo ih ima — uz najprijazniju pripomoc društvenog predsjednika gospodina P. L. Maruna u septembru 1894. snimio, te im ovdje prikazujem katalog. Pri tome nijesam se u ostalom stegao na muzej, ja sam u taj katalog uzeo i ono, što sam pri kratkim svojim izletima iz Knina mogao stici i kopirati. Objekti su svrstani prema nahodištima, poredanje, koje ce posjetnicima muzeja biti ponešto nepodesno, ali ce spoljašnim ispitacima, koji se budu služili tim spiskom, biti preglednije. Primjecujem još, da je ono kamenje, za koje nije naznaceno, gdje je sada pohranjeno, u muzeju; ali i ja sam ondje opet vidio samo one spomenike, koji su ovdje popisani; C. III 9971 n. pr. uzalud sam tražio u Kninu. Burnum. 1. Ulomak, straga obijen; lijevo okrajak ocuvan; vapnenac; visina 0.26, širina 0.24, debljina 0.05; površina ponešto sastrugana. Nagjen u Burnumu. I(ano?) [p(atri)] P. Ae[l(ius)] Cas[tus?] v(otum) s(olvit) libe(n)s [l(aetus)] m(erito) so[mnio admonitus?]. U 1. retku prije sam pomislio na Jana nego na Jupitra, jer bi se, da je ara ovome bila posvecena, morali vidjeti ostanci od 0 iznad C i A. Posvete Janu u Dalmaciji se, i to baš u ovom kraju zemlje, isporedivši je s ostalim ilirskim provincijama vrlo cesto nahode. Isp. C III 2881 (Corinium), 9932 (Asseria), 2969 (Aenona), 10.072 (Albona), 3030 (Flanona), 3158 (Incerta) i dolje tacka 36. 2. Ulomak jednog miljokaza od vapnenca. Nagjen u Burnumu blizu tako zvane ceste, koja, kako se jasno razabire, humku od ruševine sijece. Inv. br. 35. R. 6. kako je naznacen, cini se, da se je pri zadnjem pismenu potkrala pogrješka. Imp(eratori) [Caes(ari)J P. Lici[n(io) Valer(iano)] Pio F[el(ici) Aug(usto), p(ontifici) m(aximo)], trib(unicia) p[ot(estate), co(n)s(uli) et] Imp(eratori) [Caes(ari) Licin(io)] Ga[llieno Aug(usto)] vifas et pontes vetustate cordapsas restituerunt.... O nejednakosti u titulaturi oca i sina isp. n. pr. C III 4653. Na istu konštrukciju, kakva je ovdje uzeta (imperatori — restituerunt), i inace se cesto nailazi, n. pr. C III 4630. Tu je izražaj pocasnog natpisa poniiješan s gragjevnim natpisom. Imena nijesu eradirana, što se za ovih careva uopce rjegje nalazi, isp. Momsen uz C III 4653. Natpis pada u doba od 253. do 260. Kojoj cesti miljokaz pripada, ne može se reci, pošto su iz Burnuma polazile cetiri ceste. Isp. H. Kiepert: „Formae orbis antiaui" tab. XVII. 3. Dva ulomka jedne mramorne ploce, koji pristaju jedan uz drugi; s gora okvir ocuvan; visina 0.16, širina 0.21, debljina 0.06. Nagjeni u Burnumu. Po materijalu i formi kamena i po velicini pismena vidi se, da je to ploca od nekog znamenitog spomenika, koji je neka velika osoba podigla ili je takvoj osobi postavljen. U jednom taboru valja nam iza careva u prvom redu pomišljati na namjesnike. Od ovih se u Dalmaciji najcešce spominje P. Cornelius Dolabella, koji je ovdje za vrijeme cara Tiberija razvio veliku djelatnost. Isp.zbirku natpisa kod W. Liebenama „Forschungen zur Verwaltungsgeschichte" I. str. 153. i d. Ja mislim, da njemu i taj fragmenat možemo pripisati. P] Corn[elius P F. Dola]be[lla ... . 4. Donji dio vapnenastog šulja; visina 0.89, širina 0.88, debljina 0.29; okvir lijevo i desno oštecen, dolje ocuvan: cvijece postavljeno napremice. Nagjen ,,ad arcus Romanos", poslije bijaše u Kninu u kuci Nakicevoj uzidan. Inv. br. 7. C m 2734 (isp. str. 1036.) = 9893. R. 1. Hirschfeld je taj natpis vidio potpuniji, on je citao VDIVSA; drugo pisme ne može biti D, trbušna je linija za to pisme premalo savijena. R. 2. pocetak je vidio Paulovic" ER. R. 3. Hirschfeldovo mnijenje ,,P..... adfuit fortasse initio" v. 3. potvrgjuje tacka prije F. D(is) M(anibus). AJubius A.[f(ilius)f Celjer, (centurio) leg(ionis) XI C(laudiae) [p(iae)J f(idelis), domo Verona, annforum) LXIII, stip(endiorum) XXXXIII, t(estamento) f(ieri) iussit; Pantagathus lib(ertus) f(aciendum) c(uravit). Iz Verone, koja se je u veliko pritezala na vojnicku službu, potjecu još nekoji drugi kapetani jedanaeste legije; isp. C I. L. V 3374, 3375. Da je Burnum bio glavni stan legionis XI Claudiae piae fidelis, tome pri množini ondje nagjenih spomenika ne treba više dokaza. Isp. Mommsen CHI str. 282., 368. 5. Nadgrobna ploca, gore i dole polomljena; lijepa, velika pismena. Iskopao 1894. P. Marun u Burnumu; sada u muzeju. Po jednom snimku, što ga je priposlao gosp. Marun. D(is) M(anibus)___V]aleriani, mil(itis) leg(ionis) XI C(laudiae) p(iae) f(id.elis), ann(ornm) XXXVII, [stip(endiorum) 6. Ulomak, kako se cini, neke ploce; vapnenac; uokolo i straga obijen; visina 0.20, širina 0.17, debljina 0.07; nagjen u Burnumu. ... mil(es) c[oh(o?tis) III Alp(inorum) ? ] ann(orum)... [stip(endiorum)...] R. 4. je plemensko ime, kao [Apul]eiu[s], Canul]eiu[s] vjerojatnije nego eiu[s. Po redu 2. mogao je pokojnik služiti samo kod jedne auxiliarne kohorte; na rimsku gradsku cetu mucno je ovdje pomisliti. U Burnumu samom osim jednog fragmenta, k

Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.