Iz sarajevske prošlosti.

BOSANSKA VILA,

Bilješke pok. Gligorije H. Avakumovica.

Iz sarajevske prošlosti.

Autori: VLADISLAV SKARIĆ

Starijim citaocima Bos. Vile mogao bi biti poznat pisac ovih zanimljivih bilježaka. U jednoj od starijih godina Bos. Vile opisao je pokojni pisac Zagorje (okolina Kalinovika) i neke obicaje tamošnjega kraja. Pisac je bio clan poznate trgovacke porodice Hadži-Avakumovica, koja je porijeklom iz Cajnica. Pokojni Gligorije je u svojim mladim godinama, kao i cijelo ono kolo sarajevske omladine, zkivo pratio književne i politicke dogadaje u Srpstvu. To je bilo vrijeme šezdesetih i sedamdesetih godina, kada je omladina sviju srpskih krajeva radila na budenju nacionalne svijesti. U Sarajevu je vidna ucešca uzeo pokojni Konstantin HadžiRistic. Nije mi poznato potanje šta je i kako je onda raceno. Kogod od starijih Sarajlija trebao bi, da o omladinskom pokretu iznese štogod na javnost. Karakteristicna je barem za neke clanove omladine velika ljubav prema knjizi. Pokojni Gligorije je imao lijepu zbirku srpskih originalnih djela iz lijepe književnosti i odabranih prevoda naucnih djela. Vecinu knjiga poklonio je docnije njegov brat Vidak pjev. društvu Slozi u Sarajevu. Ove bilješke je pisac po svoj prilici bio namijenio Bos. Vili, ali je šteta što ih nije dovršio. Za vrijeme feudalne Bosne u cijim je rukama koja vrsta radnje bila? Kojom se vrstom radnje zanimaše Turci, Srbi i Evreji? Kako su Evreji bili dosta brgati; kasnije sa raskošnosti osiromašili, a za vrijeme TopalOsmanpaše podigli se. Kako Turci sa rumenlijskom robom nijesu našim dali raditi. Kako su Stojana (Ðurica) Skarina zbog toga tukli i koliko mu degeneka udarili? Kad su kesedžije postale; njihov hajdukluk i putovanje Sarajlija u njihovo vrijeme i šta su od njih pretrpili? Junaštvo Radojkovo; kako je na konju preplivao Bojanu i kako ga je skadarski vezir Skopljak Osmanpaša (Bošnjak) pohvalio. Odvažnost Sarajdija i kako su hajduci dosta prezali od njih, te u mnogom slucaju spasli Bugare od kesedžija Za vrijeme aristokracije bosanske kakva je bila uprava u Bosni? Koje su poglavice, kada i kako vladale? Kad je bio Zlatar, kada Glodo i ostali, koji su šeherom drmali ? Kad su Fazlipaša i Mustajpaša u zamjenu kladali? Bzihovo nasilje i svršetak i ostale strahote i dogacaje, koje Turci hrišcanima zulumom pociniše. Šta su grcke vladike radile; njihova snaga kod vlade? Dogadaj s kaptom masla, što je seljak vladici ponio; otimanje uz ramazan iste i tužba Ignjatijeva u Travniku. Kakav su protest Sarajlije vodile sa vladikom Venijaminom. RBegov odlazak i oproštaj na Bulozima sa HadžiNikom Despicem. Šta je radio Prokopije? Kako je popa Miru tukao štapom pri službi u oltaru. Kako je, kad je iz Sarajeva krenuosa 12 tovara novaca, opljackanih od sirotinje raje, natovario i on sam od carine sa kanpijom u ruci sejisane gonio. Kako su vladike od patrijaršije eparhije zakupljivali?Šta je radio Jagodic, terzibaša Mustajpašin, njegovo junaštvo? Koje su vrete cinovništva tad bile? Šta su cohadari? Koje su kodžobaše koga vremena bile ? Njihov znacaj i strogost, što je prešla u poslovicu: „Bješte djeco, eto HadžiÐuke!" „Pokri l pitu, da ne vidi Saranda!" Kako su naši, kako Turci u alaje pred vezira išli. Njihov nakit po strukama esnafskijem i ostale znatnije dogacaje toga doba, koje starac Jovo X. Besar«dvic prica. Prica se u narodu, da je dubicke godine, pri izmaku prošloga stoljeca (1788.—91.), kad je Turska sa Austrijom na Dubici pošljednje okršaje vodila bio veliki požar u Sarajevu, i da je tada i Stara Crkva pogorjela. Po usmenoj legendi jedanput je crkva kracena. Jedan covjek, koji je otpravljao neke dužnosti narodne, uzme crkvena kandila i srebrne utvari i sakrije na tavan. Na snu javi mu se sv. Aranceo sa macem u ruci. On se od toga uplaši i grižen savješcu sjutradan ode i kaže klisarima, da je on te stvari odnio i gdje ih je ostavio. Porazio ga sv. Arandeo ! Prva trgovacka kuca u Sarajevu bila je Jove Miletica. Bogate priloge cinila je našoj crkvi. U Trijestu srebren cvijet. Sahranjen je u trestinskoj crkvi. Njegova rodbina bili su i Milovanovici i na glasu. No pošto izumrije porodica Milovanovica, osiromašili su pamucne godine (Napoleona Bonaparte vremena). Pošto su putevi na moru bili zatvoreni glavni prolaz tovarima bio je kroz Sarajevo, te su pamuci preko Selanika išli na zapad suhim ovim putem. Stovarište glavno bilo je u Sarajevu i placano je kirije od Selanika do Sarajeva na oku po jedan talijer. Tada su bili Selaci bogati trgovci, ciji su tovari bili, jedni na Alifakovackoj Carini, a drugi se istovaravali u Tašlihanu. Te dobi jedna je trgovacka kuca tako osiromašila, da je jedan od te kuce skoncao život u Loncinoj ekmešcinici (u amurluku) u Caiciku. Kažu, da su tada novce lopatama grtali. Neki novci, kolokotre (arlije) za vlade Nelaludina paše pokazali su se lažni, te su uzrok toga naši trgovci mnogo stradali. Radnja trgovine becke i pamuci bila je u rukama Evreja. Prve evrejske trgovacke kuce bile su: Travniklijna, Ušcuplijna i Judica. U Tašlihanu i Bezistanu bili su Evreji. Naši su radili sa kafom, šecerom, u opšte sa trestinskom robom, dobavljajuci espap iz Dubrovnika. No pošto Dubrovnik potpade pod Austriju otvori se Trijest kao glavna skela umjesto Dubrovnika. Mostarci su bili glavni trgovci, koji su tim espapom radili, držeci svoje ducane u Hadži-Beširevu hanu, a porodice su im stanovale u Mostaru. Neki Kovacevic, koji je bio u staroga Sjeranovica, slaveci njegov gazda krsno ime udari jedan Turcin stjencinom kroz prozor Kovacevica u glavu. Oni bržebolje utrnu svijece i tako se slava prekine. Iza toga spremi se njegov gazda u Mostar, da vidi familiju, pa povede i njega. Uzgred odu u Dubrovnik, da kupe robe. Pošto svrše posao spremi se njegov gazda da ide kuci. Kovacevic, njegov momak, upotrebn željenu priliku, otkaže gazdi, da nije namjeran natrag ici i od Turaka trpiti nasilje te ode u Rusiju i tamo se obogati i postane baron. Turci su radili sa urumenlijskom i stanbolskom robom. Našima nisu dali prodavati, no samo pod užetom, i to njima. Stojan (Ðuric) Skarin osmjeli se, te proda robe kasabalijama. Za tu smj

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje