Od zlata, što ga je priroda položila u srce ženskinja, pravi ovo — lažne novce. Nevjerstvo prati ženskinjje kao njihova sjenka. Varaju cak i svece, dok im se mole. – Jokai Reci ženskinju samo jednom, da je lijepo, pa ce joj gjavo to deset puta na dan ponoviti. — Franc. poslovica. Pakao je kaldrmisan ženskim jezicima. - Guillon. Kakva strašna dvoumica: svijet bez ženskinja — ženskinje bez svijeta. - P. Mantegazza. Čovjek može postići, da pozna ženskinje, ali tako, kao što je Latude poznao tamničare — poslije trideset i pet godina zatvora. Ženskinje je blagoslov samo u slatkom zagrljaju, kad izjavi svoju ljubav; inače je nesreća. - Dnevnik sultana. Ne kuša svako ženskinje zabranjeni plod; ali svaki rado da zna kakav mu je kus. — Dr. Harleqnin. Bog je dva put pogriješio: kad je stvorio zlato i ženskinje. - Indijanska rijec. Kad ženskinje ljubi, to je kao kad mi iskapimo cašu vina: jedna po jedna, dok ne — podlegnemo. — A. Lindner. Ženskinje oplakuju mrtve, da dirnu žive. — St. Evremont. Volijem da se svadim s ljutom burom, i ljutijem elementima, s ljutom prirodom, samo ne sa — ljutom ženom. — Lafontaine. Ljuta je žena kao zamuceno vrelo, necisto i mocvarno, nisko, bez ljepote, pa kad je takva, onda ju ni najžedniji ne ce ni jedne kapi udostojiti. — Shakespeare. Ženskinje prosto ne može da shvati, kako ju covjek ne bi ljubio. - H. Thom. Nježne ženske ruke vidale su vec mnoge rane, ali su ih još više zadavale. — Hilarije. Vazda liježem sa strahom u krevet, jer je i Adam u snu dobio ženu. - A. W. Z. Hoceš li da saznaš finocu zlata? Tari ga o kamen. Snagu vola? Natovari ga. Kakav je covjek? Pocuj ga. Misli jedne žene? Za to nema sredstva. - Hindostanska. Nevjerstvo je žene, kao i bezvjerstvo svecenika, krajnja megja prekršaja dužnosti. — Diderot. Ženskom srcu vode dva puta: ljubav i udvaranje; onaj prvi su uske merdevine, a drugi široki basamaci. — F. Huemer. Nijedna žena nije tako savršena, da se njezin muž nije barem jedared na dan pokajao, što se oženio. - G. Ebers. Ko avojoj ženi vjeruje, vara se, a ko joj ne vjeruje, bide prevaren. - Franc. rijec. Ljubaznica je mlijeko, nevjesta maslo, a žena sir. - Borne. Na vjernost psa može se dovjek osloniti do svoje smrti, a na vjernost žene do prve prilike. - Franc. rijec. Lijepa je i vjerna žena tako rijetka stvar, kao savršen prijevod pjesnickog djela. Prijevod ako je vjeran, obicno nije li???, ako je lijep, onda nije vjeran. — Saphir. Ženskinje se igra svojom ljepotom kao dijete nožem; najposlije se samo poreže. - V. Hugo. Ima dvojakih žena na svijetu, takvih, koje imaju srce, i ove ljube jednog, onda takvih, koje nemaju srca, i ove ljube stotinu. - Eotvos. Jedan živahan covjek, ljut zbog ponašanja nekog ženskinja, rece: „Oženio bih se njom, samo da ju uzmognem izbiti. - Goethe. Sa dvadeset godjna pita djevica: K???v je? — Sa trideset: Šta je? — Sa cetrdeset: Kamo ga? – K. Thom Imade izvjesnih prilika, gdje ženskinje vazda vidi oštrije, nego li stotina muških ociju. — Lessing. Ljubav cini više zla no dobra, pa bi blagodat bila, kad bi neko zastitno božanstvo spaslo ljudstvo od toga. - Napoleon I. Ljubav projteruje vrijeme, a vrijeme protjeruje ljubav. – Poslovica. Šta su batine, to svak zna, a šta je ljubav, to još niko nije dokucio. — Heine. Ljubav zaslijepi covjeka. Za to zaljubljenici cesto pogju — stranputicom. - Fl. Bl. Piti bez žegji i u svako doba biti zaljubljen, to nas jedino razlikuje od životinja. — Beaumarchais. Može se ljubiti a ne biti srecan, i može se biti srecan a ne ljubiti, ali ljubiti i pri tome srecan biti, to je pravo cudo. - Balzac. Ljubav je pravo ludilo, pa kao svako ludilo zaslužuje ludnicu i bic. Zašto se daklen ovako ne kazni ili ne postupa, uzrok je, što je to ludilo zahvatilo cio svijet, pa i cuvare. - Shakespeare. Što najveca glava ne može da shvati, ali može najmauje srce — to se zove ljubav. Zaljubljen covjek je budala, a zaljubljena žena angjeo. - A. T. Kako je sve po prirodi smrtno, to su i svi smrtni zaljubljenici po prirodi budale. — Shakespeare. Siromaštvo i ljubav ne mogu se zatajiti. - Danska rijec. Kad ti ljubav natakne naocari, onda i u crncu vidiš angjela. - Rijec. Koliko je školjaka na obali, tohko jada zadaje ljubav. - Ovid. Istinska ljubav to je kao i ono s havetinjama: vas svijet govori o tome, a malo ih je vidjelo. - La Rochefoucauld. Zaljubiti se u sve žene, nije tako opasno, kao samo u jednu. - Mme de Montmarin. Kod prve ljubavi covjek vazda misli, da je potonja, a kod potonje, da je prva. — A. Agai. Ljubav je kuharica života. Najprije ga zakusi, a cesto i zasoli. Valja biti veoma pametan, da covjek od ljubavi ne oglupavi. Kad usnice kažu „jok“, onda još pitaj oci. - Hilarije. Ljubav prašta ili sve ili ništa. - Balzac. U službi boginje ljubavi, covjek prije ocelavi, nego što osijedi. - Jean Paul. Glavi ne treba ništa oprostiti, ali srcu sve, jer je srce slijepo. U ljubavi se kao i u politici sa prvom koncesijom dava vlast iz ruku. Samoubijetvo iz ljubavi! Budala ubio glupaka! - La vieparisienne Bracni su lanci tako teški, da ih dvoje moraju tegliti. Pri svem tome je brak od svijeh gluposti ona, koju bih mu najradije preporucio; jer je barem jedina, koju ne može svaki dan iznova otpocinjati. - A. Dumas sin. Za ženidbu se hoce više junaštva, nego poci u boj. — Christina od Švedske. Cak i dobar brak je post. — Ruska rijec. Ko uzme drugu ženu, nije vrijedan da je prvu izgubio. — Beaumarchais. Ne hvali života prije ženidbe. - A. Weis-Vulka. Ko se ženi, dobro cini, a ko se ne ženi, još bolje. - Sv. Pavle. Brak je glavni odsjek u životu, jer je onda covjeku, baš kao da su mu glavu odsjekli. — Fl.Bl. Brak je najpametnija stvar za glupake, a najgluplja stvar za pametne ljude. – Ženiti se znači udvostručiti svoje dužnosti a prepoloviti svoja prava. —Schopenhauer. Žena postaje u braku slobodna, a čovjek u braku gubi svoju slobodu. —Kant. Ženidba je prva glupost, koju čovjek učini čim se opametio. —La vie parisienne. U mladosti je rano ženiti se, a u starosti docne. —Franc riječ. Brak je kao opsjednut grad; koji su unutri, htjeli bi na dvor, a koji su na dvoru, htjeli bi da unigju. —Arapska riječ. Muževi su kao neke knjige u dva izdanja; u finim koricama su za svijet, a u grubom izdanju za gospogju suprugu. — Saphir. Mnogi starci uzimaju mlade žene, da imaju nekog, ko će im oči zaklopiti; žene se razumiju u tome iz tog razloga. — K. J. Weber. Brak je savez, u kojem se muž i žena obvezuju, da se jedno dragom tuže dok su živi. -Hippel. U braku znači svaka pobjeda jedne strane nad drugom vazda poraz za domaću sreću. - I. Schnabl. Često je brak kao dvije masne kapljice, što plivaju na vodi a ne dodiruju se. Jean Paul. Ženidba je budalaština u dvoje, a poslije robovanje u troje. —Shakespeare. Najsrećniji porodični život — to je udovac bez djece. —P. Schonthan. Udovac je osugjenik, koji je preturio svoju kaznu. — Ch. Narrey. Žena i djeca su tekući računi. — Ingleska riječ. Brak dolazi poslije ljubavi, kao dim poslije plamena. —Chamfort. Brakovi se sklapaju u nebu; za to poslije svatova izgledaju mnogi muževi, kao da su s neba pali. Od udovca obično bude izvrstan muž; za to mu žene i praštaju rado duzina godina. No to ne stoji i za udovicu; u nje se vazda opaža, sve da je najbolja, mrve od pogrijane večere. P. Mantegnzza. Najbolja je ona udovica, kojoj je muž umržo na — vješalima; jer ta ne smije hvaliti svoga pokojnika. _ A. V. Ljubavnici su slijepci, a kad jedan slijepac pokazuje drugome put, obojica padaju u — brak. — Glasbrenner. Ko se ne ženi, ne će nikad biti tako srećan, kako želi, ali i nikad tako nesrećan, kako se boji. _ Fl. BI. Brak je kao parnica na sudu: uvijek je jedna stranka nezadovoljna. Balzac. Ženi se ili ne ženi, vazda ćeš se pokajati. Sokrat. (Iz „Junggesellen brevier“-a).