Telefon.

SARAJEVSKI LIST,

Telefon.

Autori: D.

Prije svojijeh stotinu godina (1775) pisao je naucnik Odier pismo jednoj gospogji u kojem joj saopštava kako on snuje i premišlja: ne bi li pronašao spravu, pomocu koje bi se mogao kineski car zabavljati s Inglezima ili s kojim od drugijeh naroda pa da mu zabava ne bude tegotna niti da treba više od po sata. — Ma da je on dugo i dugo glavu svoju razbijao i ma da se za njim povelo mnogo oštroumnijeh prirodnjaka, to ni kineski car ni iko drugi ne mogade na vece daljine da se razgovara nego što ih ljudski glas preletjeti može. Kod toga je moralo podugo ostati i jedina utjeha bi telegraf, koga se svijet pred cetrdeset i nekoliko godina docepao. Kad ali 1874. g. javi se Amerikanac Bell sa jednom malom spravom i odgonenu zagonetku koju je Odier bio zadao. Osam godina iza toga razgovarao se na tu spravu — i ako ne Kineski car a ono belgijski kralj sa predsjednikom franceske republike; prvi je sjedio u Brislu a drugi u Parisu — dakle 310 km. daleko. Danas pak šalju se telefonom vijesti iz Sarajeva u Pale, Pracu, a i u druga mjesta po Bosni, do kojih se ni za dan ne može doci. Sprava ta, poznata pod imenom telefona, tako je danas rasprostranjena, da nema ni jednoga poveceg grada u kome je nebi bilo, niti obrazovanijega covjeka koji nebi što o njoj znao. Poludivlji narodi u Americi, kada im je na telefon govoreno, kazali su da iz njega govori veliki duh. No ko procita ovo nekoliko redi što sad idu, taj ce vidjeti, da se on osniva na prirodnijem snagama, kojima ni?? teško uzrok naci i prozrijeti. U svakom telefonu nalazi se po jedan, dobru podlanicu dugacak magnet, koji je obicno upravan ali može biti i savijen poput teljiga. O prvom slucaju nataknut je na jedan kraj mosur, na koji je opet namotano 50—100 m. tanke, svilom obavijene žice (tela) od bakra ili kakva drugog metala. To sve smješteno je u cijev koja je na jednoj strani zatvorena; no kraj magneta sa mosurom gleda otvorenoj strani. Krajevi žice na mosuru vire — svaki za se — kroz strane ili dno cijevi, te se za nji može druge žice privezati. Otvoreni kraj cijevi jest razvršen i poklopljen vrlo tankom gvozdenom plocicom, koja je, da ne rgja, namazana lakom. Nje se ne smije doticati ni mosur ni magnet, pa za to ova obadva moraju malo niže od usana cijevi da stoje. Po plocici smješten je podubok drven tanjiric — sa dnom dolje; na sred srijede ovoga nalazi se okrugla rupa, kroz koju bi se mogao palac prodjeti. No to još nije sve. Za telefoniranje t. j. razgovor telefonom, od prijeke su potrebe take dvije, posve jednake sprave; jedna mora biti na jednoj a druga na drugoj štaciji, izmegju kojih ce se razgovor voditi. Dok se u jednu spravu i to u tanjiric govori, dotle se mora druga sa tanjiricem na uhu držati; jasno je, da se na svaku od njih može i slušati i govoriti. Obadvije pak moraju megju se biti spojene žicom od bakra ili gvožgja i spaja se uvijek jedan kraj žice na mosuru u jednoj spravi sa jednim krajem žice na mosuru u dragoj spravi. I ona ostala dva kraja moraju se spojiti, ili ako ne to, a ono se svaki od njih spoji sa velikom bakrenom plocom koja se u zemlju ukopa. Ovako se radi onda, kada se po telegrafskoj žici telefoniše. Žice ove, ako ne stoje na telegrafskijem direcima, moraju biti dobro uvijene svilom ili gutaperkom; inace ne dogje elektrina do druge štacije. Sad da vidimo: kako to biva, da se u drugoj spravi, koja može biti i danodice daleko od prve, cuje ono što se u ovu govori. Kada se pred otvorenijem krajem — recimo — prve sprave stane jasno govoriti, to i gvozdena plocica pocne iz one stope isto onako treptiti kao i vazduh što covjeku iz usta izlazi. No vazduh taj trepti vrlo razlicito — prema tome ko, kako i šta govori. Od jednoga jeditoga glasa može plocica u trenucu oka po više stotina puta zatreptiti. Izgovori li se drugi glas, to može zatreptati više ali i manje puta; no od svakog razlicitog glasa razlicito mnogo puta. Iz jednostavnijeh glasova pak sastoje se rijeci, iz rijeci recenice, te cio govor nije ništa drugo nego neprekidno trepetanje, koje se prenese i na samu plocicu. Trepetanje plocica jest od velikoga zamašaja po sam magnet. Svaki put, kada se plocica magnetu približi, postace on jaci, a kada se odmakne slabiji; jedna jedita rijec dosta je, pa da on za ono vrijeme za koje se izgovorila, postane po više hiljada puta naizmjence jaci i slabiji. No kada snaga magneta raste, ragja se u žici na mosuru elektrina ili još bolje elektricna struja i ta odleti odmah kroz žicu u drugu spravu. To isto biva i onda kada magnet pocne na snazi gubiti — samo što onda struja u drugu spravu ulazi sa protivne strane. Od jednoga glasa, od koga se u mosuru nacinilo na priliku 400 struja, ulaze dakle: prva, treca, peta itd. s jedne a druga, cetvrta, šesta itd. s druge strane. Od onijeh prvijeh struja, kada dolaze u žicu druge sprave postaje magnet jaci, a od drugijeh slabiji. U prvom slucaju on ce plocicu sebi vecma privlaciti, a u drugom ona ce od njega vecma odskakivati. Pošto pak struje dolaze redom sad s ove sad s one strane, to ce i magnet plocicu sad ??c? sad slabije pritezati t. j. ona ce stati da trepta. Cim su struje jače i brže, a to je cim prva plocica jače i brže trepti, tijem ce i druga plocica jace i brže treptati. Druga plocica treptace dakle isto onako kao i prva. No prva trepti isto onako kako se govori pa za to ce druga davati od sebe iste rijeci, koje se u prvu budu govorile; one ce biti istina slabije, ili ako obadvije štacije nijesu predaleko, moci ce se svaka tacno razabrati. To je uzrok, što se — prije nego što razgovor počne? — mora u prvoj štaciji na rupi telefona zasvirati na jak rog, da onaj tamo, ako i nema telefona na uhu, može cuti i posla se primiti. Kako vidimo, za telefoniranje ne treba imati nikakve posebne spreme, te i onaj koji telefon prvi put uzimlje u šake, umjece da se nagje. S obzirom na ovo, on je za upotrebu mnogo prikladniji od samoga telefona, te nije cudo što se tako brzo odomacio. No telegrafa ne može zamijeniti, jer telefonirati može se samo na daljine od 4—5 stotina kilometara i to velika pometnja može nastati, ako se koja riječ prečuje ili slabo čuje. Prema telegrafa stoji on u istom onom odnošaju u Kojem i obična kola prema željeznici. K tome se gdjekada treba da se ova ili ona vijest poslije nekoga vremena objasni ili potvrdi — sto je kod telefona nemoguće. U gradovima izmegju pojedinijeh ureda, u fabrikama, velikijem radnjama pa i u privatnijem kućama — on se ne može ničim zamijeniti; čovjek sjedi mirno u sobi, prima izviještaje, daje naloge a da ni noge ne makne. U Beču, Berlinu, Hamburgu, Parizu i t. d. spojena je svaka pojača radnja i bogataška kuća telefonski sa jednom (središnom) štacijom u kojoj ima vrlo mnogo ćelija sa telefonima; iz njih se može čovjek razgovarati sa svakom od spojenijeh kuća. Isto tako mogu se razgovarati dvije kuće koje eu u svezi sa glavnom štacijom: po nalogu jedne od njih sastave za to odregjeni činovnici njihove žice u glavnoj štaciji, te se razgovor može voditi koliko ti drago. U Londonu kazuju se na telefon iz sabornice govori pojedinijeh govornika slagačima nekijeb novina te oni govore odmah slažu. U novije vrijeme spojene su krajnje straže telefonom sa glavnom stražom, te mogu vijesti davati a da se sa mjesta ni ne maknu. Isto tako i ronci koji idu na dno morsko nose sobom teleton, te onima na brodu nije teško znati: šta im valja raditi, čak i liječnicima je od pomoći, kada treba istražiti: nije li u rani ostalo olovo ili šta drugo. Upotreba telefona je dakle vrlo raznolika i opsežna, te nije čudo što se računa megju najzanimivije i najkorisnije pronalaske, koji su pošljednijeh desetina godina na polju najmlagje nauke — elektrotehnike — učinjeni.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje