Trezvenjački pokret kod nas Muslimana u Bosni i Hercegovini.

NOVI BEHAR,

Trezvenjački pokret kod nas Muslimana u Bosni i Hercegovini.

Autori: MUHAMED M. KANTARDŽIĆ

„Borite se proti njima , rekao je Muhamed a.s, kad ga je upitao neki Perzijanac, šta treba raditi s alkoholom i njegovim robovima, „jer je Bog dž. š. prokleo alkohol i onog, koji ga pije, prodaje, kupuje i proizvada kao i onog kome se izraduje i donosi". Ove rijeci Božjeg Poslanika, kojima se direktno nalaže muslimanima borba protiv alkoholizma, kao da nisu bile poznate našoj muslmanskoj masi prije dvadesetak godina, jer se istom u prvim godinama ovoga vijeka opaža neka makar i neznatna aktivnost na antialkoholnom polju. Ovu mlohavost u pokretu prouzrocili su i neki naši ucenjaci, koji su tumacili rijec „hamr" (vino) u užem smislu tako, da n. pr. rakija i dr. pica, jer se izricito ne spominju u Kuranu, ne ulaze u onu zabranu. Ovo loše tumacenje pa naš prirodeni jugoslavenski nehaj za svaki savremeni pothvat kao i druge okolnosti (izobilje šljiva i grožda) zaustavljalo je razvitak trezvenjackog pokreta kod nas, docim je taj pokrat u nekim naprednim nemuslimanskim državama toliko uspio, da se proizvodnja i upotreba (uživanje) alkohola znatno ogranicila (Finska, Danska i Švedska) a u Americi i sasvim zabranila. Što je karakteristicno, i kod nas trezvenjacki pokret nice iz jedneg sasvim „mokrog" kraja. Prvo muslimansko antialkoholno društvo javlja se u Tuzli godine 1906. pod imenom Muslimanskog Naprednog Društva. Zadatak mu je bio više, da prikaže negativne strane alkoholizma, nego li da istakne pozitivne strane trezvenosti. Njegovi su clanovi polagali samo kratkotrajne zavjete odnosno suzdržavanja od alkoholaog pica. Još iste godine bi osnovan u Zenici s istim ciljem „Ittihad" najstarije muslimansko društvo trezve nosti, koje još i danas postoji, ali nažalost ne pokazuje nikakove aktivnosti u antialkoholnom pravcu. Slicna društva s istom pasivnosti u antialkoholnom smislu javljaju se sljedece godine (1907.) u cajnicu (lttifa'ul Islam), Nevesinju (Iršad), Jajcu (Muslimansko Antialkoholno Društvo) i Livnu (spojeno s kiraethanom). Nakon toga sve do pocetka svjetskog rata javljaju se sporadicno pod razlicnim imenima muslimanska antialkoholna društva u Rogatici, Kladnju. Odžaku, Cazinu, Stocu, Kljucu, Zupanjcu i Varcar-Vakufu. Vec u mnogim od ovih kasnijih društava susrecemo omladinu, koja se više ne udružuje samo na bazi privremene opstinencije, nego i aktivno istupa protiv alkohola. Brojem su sva ova društva jako slaba, a oskudijevaju mahom u jakoj i energicnoj incijativi. Mnogo se polaže na tamburaške zborove, zabave i teferice. Nema javno izradena cilja niti uopce kakovih jacih etickih i moralnih tendencija. Svjetski je rat prekinuo rad vecine ovih društava, clanovi se razišli, a neki i pomrli. Nakon svršenog rata trebalo je iznova zapoceti. Od predratnih društava ostao je sa starom idealogijom jedino „Ittihad" u Zenici, ostala se nisu ni obnovila. Medutim se javiše sasvim nova društva s potpuno savremeno izgradenom ideolegijom i cvrsto postavljenim ciljem i to u mjestima, gdje do tada uopce ne bijaše trezvenjackog pokreta. Tako se godine 1921. osniva u Mostaru „Buducnost", u Bos. Krupi i Bos. Otoki „Trezvenost", a godine 1922. „Trezvenost" u Cazinu i Vrnogracu. U Mostaru se nanovo osniva „Svijest" (1923.), u Sarajevu ,,Trezvenost„ (1923.), a u Traviku „Bunarbaša" (1925.) Kao posebna sekcija „Trezvenosti" u Sarajevu pokrece se godine 1924. Muslimansko Kolo Trezvene Mladeži „Rad", u kom se udružuje mladež ispod 20 godina za borbu protiv alkohola i duhana. Sva ova društva stupaju u Jugoslavenski Savez Trezvenosti i na taj nacin potpuno priznaju i prihvacaju principe i metode savremene antialkoholne borbe. Kako je inace trezvenjacki pokret u našim krajevima tek u zametku, i ova džruštva oskudijevaju u vecem broju pristaša. Medu idejno i relativno brojno najjaca spadaju svakako „Trezvenost" i ,,Radu u Sarajevu. Ko je iole pratio rad ovih dvaju društava, mogao je uvidjeti, da su postavljena na jednu solidniju bazu od onih prije rata. Zadatak im je mnogo širi i odredeniji: borba protiv upotrebe, proizvodnje i prometa svih alkohlnih pica, te cuvanje i podizanje narodnog zdravlja i morala uopce. Uz ovo „Rad" postavlja sebi u zadacu i borbu protiv duhana, toga zakletog neprijatelja naše mladeži. Okupivši oko sebe u vrlo kratko vrijeme cvijet sarajevske omladine povedoše „Trezvenost" i „Rad" vrlo intenzivnu akciju oko obavještavanja svoje sredine o alkoholnom problemu, jer je još uvijek najviše netrezvenjaka baš u širokoj masi, koja još ne pozna svih onih zlih posljedica, koje za sobom povlaci uživanje alkohola. I ako su potpune i nesumnjive odredbe Kur'ani a. š. o potpunoj zabrani uživanja svakog omamljujuceg pica, današnjoj generaciji kao da to nije dovoljno, pa joj zato treba te svete propise Islama dokumentovati i potkrijepiti ubjedljivim rezultatima najnovijih naucnih istraživanja. Pa usprkos toga ova akcija ne ide baš tako glatko, kao što bi se na prvi pogled dinilo, jer pogada jednog od najmocnijih faktora u citavom javnom životu — pogada alkoholni kapital, koji zbog ugroženih vlastitih interesa razvija kud i kamo jacu protuakciju. Alkoholni kapital raspleo je svoju mrežu svuda, i u najzabitnije naše sokake i cikme, pa je njome cak dohvatio i neke naše klubove i društva. U tom mu poslu nesumnjivo pomaže i podržava ga njegov najbolji prijatelj: pijanica sa svojom hrdavom strasti. Alkoholni kapital, pijanceva strast i neobaviještenost mase cine onu opasnu troglavu aždahu, koja nama trezvenjacima ne da mira, a narod nam truje i uništava. Od ova tri stupa alkoholnog poretka i opstanka, naj jaci je neobaviještenost mase, jer kada bi ova pravo znala, kakve su zle pošljedice od pica, onda bi prešla u trezvenjake. Time bi trezvenjacki pokret došao svom cilju. U Sarajevu, 15. aprila 1927. Muhamed M. Kantardžic.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje