Novac je sredstvo, a ne svrha za život. 1. Štednja i sloboda. „Čuvaj bijele novce za crne dane“. Time se ne misli, da vi trebate da težite za bogastvom, nego da u svakome slučaju, vodite brigu o neizvjesnosti vaše budućnosti. Žalosna je, ali istinita ona poslovica, koja veli; »Kada bijeda uđe kroz vrata, ljubav iščezne kroz prozor«. Zar nije tužna slika jednog doma, gdje vaša žena i vaša djeca nemaju čime da se hrane i odjevaju ? Zar nije žalosno, kad je vaša porodica lišena ljekarske pomoći, ljetilišta i potrebitog razonođenja? Nemojte štediti, kako bi nagomilali novca, jer je to jadna i bijedna stvar; ali štedite, kako bi očuvali vašu nezavisnost jer je to pravo i pošteno. Dug je zao drug. On uništava slobodu pojedinca i naroda. Dug je grobar sreće i mira. Imajte jednu knjižicu, u koju ćete bilježiti vaše izdatke kako valja. Time ne velim, da u tu knjigu upisujete i najmanje svotice; ali je nužno da znate na što ste utrošili vaš novac i koliko stoji svaka stvar. Čovjek koji vazda zna koliko ima u džepu i cijenu svojih kupovina, nikada neće ludo trošiti. Oni, koji troše sva svoja sredstva, to čine zatvorenih očiju. Ta niko nije tako manit, da gleda u oči svojoj propasti. Nikada ne trošite više nego što vam iznose sredstva za vaš opstanak. Ostavite na stranu svake godine jednu svoticu, bar koliko ste u mogućnosti. Osobito čuvajte se dugova. Mikauber u Dikensovu „Davidu Koperfildu" nam veli; »Ako imate pet stotina kruna dohotka, pa potrošite četiri stotine devedeset i devet kruna, kakav ćete rezultat postići? — Blagostanje. Ako imate pet stotina kruna dohotka, pa potrošite pet stotina i jednu krunu, kakav ćete tada rezultat postići? — Bijedu. Međutim sva je razlika u dvije krune. Dugovi su ropski lanci čovjekove slobode. »Jadan, tužan, na sve strane dužan« — pravo veli jedna pjesma. Ako misliš da bez hapsa postaneš hapsenik, bez nesreće nesrećnik, a bez ikakve bijede nevoljnik, pravi dugove. Hores Grilej, čije je iskustvo jako veliko, sa punim pravom reče: »Glađ, žeđ, sirotinja, prekomjeran rad, prezir, sumnje, nezasluženi prigovori, vrlo su teške stvari; ali imati na svom vratu dugove, teže je od svega ovoga. Nikako ne pravite dugova. Ako nemate više od pedeset novčića, kupite varićak kukuruza, popržite ga i jedite. Samo nemojte da dugujete ni jedan forinat, pa ma kome to bilo.« »Svijet se dijeli, veli Kobden, na dvije grupe ljudi: na one koji su uštedili svoj novac i na one koji su ga potrošili. Sve kuće, svi mlinovi, mostovi, brodovi, sva velika djela, koja su učinili civilizaciju i sreću čovječanstva, djelo je onih, koji su znali štediti; dokle oni koji su rasipali svoju snagu bili su njihovi robovi. Priroda i Proviđenje su htjeli da tako bude do vijeka. I ja bih bio jedan od najgorih varalica, kada bi obećavao ma kome staležu ljudi uspjeh pomoću neopreznosti, bezbrižnosti i ljenčarenja.« Nemojte pozajmljivati niti uzajmljivati osim kad se tiče kakvog vašeg posla. Ali za to dajite novac sa velikodušnošću, koliko ste u mogućnosti. Drugim riječima, ako vam ište vaš prijatelj ili vaš bližnji, koji je u nuždi, da mu pozajmite primjernu svotu, podajte mu je svakako; ali sa tom mišlju, kao da ste mu je poklonili. Samo na taj način sačuvaćete prijatelja i bićete zadovoljni, što ste učinili dobro djelo. 2. Praktičan duh. I ako novac ne pridolazi tako brzo, ne gubite odvažnosti: iza najdulje noći slijedi dan. Ako vam se po slučaju sreća nasmiješi imajte na umu, da sreća ne traje vječito. Bezbroj ljudi se upropastilo, što se prvim uspjehom opilo. I ako je manjini dato da se obogate, ipak za to nije ni za koga isključena mogućnost da živimo kako valja. Istina, mnogo zavisi život pojedinaca o društvenom „ređenju jedne zemlje. S toga je i dužnost svakome pojedincu, da potpomaže poduzeća i ljude koji se bore za uređenje svoje zemlje. Siromaštvo jednoga čovjeka ne sastoji se u nedostatku novca, nego u broju potreba. Čovjek, koji ima prekomjerni broj potreba, taj je pravi siromah. Ser Đems Peget, slavni engleski ljekar, iznosi nam vrlo interesantna opažanja na svojim đacima. Od 1000 đaka, čiju je karijeru mogao da prati, 200 su ostavili svoje zvanje, naslijedivši imanje ili su umrli. Od 800 ostalih, 600 su postigli dostojne uspjehe, nekoji vrlo velike. U sve je bilo samo 56, koji su ostali potpuno bez uspjeha u životu: 15 nije moglo nikada da položi svoje ispite, 10 su propali zbog neumjerenosti i pokvarenosti. Od cjelokupnog broja đaka bijaše samo 25, koji nijesu u životu uspjeli zbog uzroka potpuno nezavisnih od njihove volje. Dakle ono što mi zovemo sudbinom čovjeka, vrlo malu ulogu igra u našem životu. Imajte jaku i čvrstu volju za sve što je dobro i plemenito, kako bi vaš život učinili sretnim, pa vam je siguran uspjeh. Nemojte se pokolebati ako ne uspijete onako, kao što ste htjeli. Najpronicaviji trgovci i bankiri često se varaju. Nas su učili da dva i dva čine četiri, ali čine i 22. Vježbajte se da budete strpljivi i naviknite se da čamite, ako drukčije ne može biti. Beghot, engleski ekonomist, govoraše, da su se mnogi ljudi u svojim poslovima upropastili, što ne imađahu sposobnosti da miruju u svojoj sobi za rad. Svaki čovjek je primoran, htio ne htio, da bude „čovjek od posla“, „bisnisman“, kako bi Amerikanac rekao. Mi svi imamo naše dužnosti: kuću, kojom upravljamo, troškove, koje izdajemo, i drugih bezbroj manjih poslova. A ti manji poslovi su katkada isto tako zapleteni kao i veliki. Uspjesi u poslovima više zavise — i to je baš sreća — od zdravog shvaćanja, marljivosti i tačnosti, nego od visokoumlja onoga, koji ih vodi. Neophodno je nužno da se u svakom poslu držite dobrih i praktičnih navika, ako hoćete da postignete ono što želite i ako se nadate uspjehu. Jedan od mojih prijatelja mi je tvrdio, da je opažajući slučajeve, u kojima nijesu uspjeli ljudi velikih sposobnosti i visokog karaktera, došao do jednog tačnog rezultata, koji pokazuje uzroke njihovog neuspjeha. Ti uzroci su bili; javašluk, netačnost, nesposobnost da udruže s draga srca svoje napore uz napore drugih, tvrdoglavost, jednom riječi ovim ljudima nedostajalo je praktičnog duha i dobrih navika. U svima poslovima, bilo malim ili velikim, potrebit je red i metod. Svakoj stvari njezino mjesto — ta izreka treba da vam je vazda u pamati. Sve što radite, radite brižljivo: to će vam uštediti vaše vrijeme i vaš trud.