Ovo nekadašnje sjedište bosanskih valija do Omer-pašina vremena broji se megju najglavnije gradove Bosne, a očevidno je, da ga čeka lijepa budućnost dok se sa svijem izgradi nova željeznička pruga Lašva—Travnik—Donji Vakuf—Bugojno, od koje se prvi dio do Travnika 26. oktobra 1893. javnom prometu otvorio. Travnik se prema svom položaju u dolini Lašve razvio u dužini, a presijeca ga jedna glavna ulica, u kojoj se skoro sve javne zgrade nahode. Travnik broji preko 5600 žitelja, većinom Muhamedovaca. Od javnih zdanja valja spomenuti prostrani konak nekadašnjih bosanskih valija, a sada sjedište okružne oblasti sa lijepom baščom, dvokatnu Isusovačku kolegiju sa crkvom, novu rimokatoličku crkvu, veliku džamiju, novi kotarski ured. trgovačku školu, samostan milosrdnih sestara, staru sahat-kulu i t. d. U Travniku padaju u oči mnoga golema i lijepa turbeta (grobnice). većinom spomenici bosanskih vezira. Stari kastel, koji navodno potječe još od bosanskog kralja Tvrtka II. još se upotrebljuje za prebivanje, i sa njega je lijep vidik na grad. Iznad Travnika se podiže silna Vlašić-planina, bujno plandište mnogih ovaca, koje daju čuveni, krasni travnički sir. Travnik imade na jugu predgragje Dolac, u kojoj živi čisto rimokatolička općina od 1900 duša. Ovo dražesno položeno mjesto imade lijepu crkvu i katoličko sjemenište sa velikom gimnazijom.