U našoj suvozenmoj klimi dešava se dosta često, da voće, koje je od zimskih mrazeva poštegjeno bilo, najjače strada od poznih proljetnih mrazeva u početku svoga razvijanja. I ovi proljetnji mrazevi u toliko su opasniji u koliko poznije u proljeće dogju. Često puta ove štete od proljetnih mrazeva veće su, nego one od zimskih mrazeva i ciče. Najsudbonosniji su oni proljetni mrazevi, koji pozno u proljeće mjeseca aprila, pa često i maja, nastanu iza kakve hladne kiše i vedre noći, tako, da sve mlade pupoljke, lastare i plodne cvijetove i nikle nježne usjeve oprlje i upropaste, tako, da je često puta izgubljen ne samo dotle uloženi trud, kapital i rod za tu godinu, nego i za još jednu i više godina, naročito kod voća. S toga su se ljudi od nauke i praktike neprestano trudili da pronagju neki način i sredstva, kako bi se ove štete od proljetnih mrazova, po mogućstvu predupređile i ublažile. Protivu poznih proljetnih mrazeva smišljena su i preporučivana vrlo različita sredstva za odbranu. Tako jedni voćari preporučuju: da se voćke slamom, ili čaršavima, ili mušemom ili uvoštanjenom masnom hartijom pokrivaju; drugi rano i često dimljenje voćnjaka i vinograda iza svake vedre hladne noći s proljeća, čim se toplota vazđuha počne spuštati ispod — 4° C. No, nijedno od ovih sredstava nije tako prosto kao ovo od jednog holandskog voćara preporučeno: „Odbrana pomoću vode“. Putovanjem i ispitivanjem doznalo se, da je kraj obala rijeka, jezera i mora mnogo manje poznih proljetnih mrazeva, nego li dublje na suhoj zemlji, koja je dalja od vodenih obala. Ovo ima svoga naučnog osnova u osobini vode, koja prije nego što će se smrznuti, znatnu množinu u njoj vezane toplote odaje zpoljnjem vazduhu, i tijem hladnoću vazduha i klime ublažava, i smrzavanje nježnih dijelova bilja predupregjava. Ovaj blagodjetni utjecaj vode, prvi je počeo korisno eksploatisati za odbranu svoga voća od proljetnih (poznih) mrazeva, čuveni holandski voćar: J. T. Riviere Vernios' u Sudenbosch-u, već više od 10—15 godina, i to sa vrlo povoljnim rezultatima, naročito kod niskog špalirnog voća u bašćama, tako da mu je svaka na ovaj njegov način čuvana voćka, svake godine bogato ragjala, dok sve obližnje ovako nečuvane nijesu ni jednog ploda ponijele. Evo u čemu se sastoji taj Rivijerov načini branjenja špalirnog (niskog) voća od poznih mrazova proljetnih pomoću vode. Uzduž grana špalirnog voća podstave se tekneta (korita) i napune vodom, to je sve, i zaštita je osigurana. Voda iz tekneta blaži i umjerava hladnoću okolnog vazduha u blizini grana, pupoljaka i cvijetova i lastara špalirnog (niskog) voća, te dodajući od svoje toplote, ne da obližnjem vazduhu da se toliko rashladi da nježne i sočne pupoljke i cvijetove voća smrzne i uništi. Za ovu cijelj prave se tekneta (valovi) od prostih dasaka dugačka, uzana i plitka, koja su kako spolja tako iznutra dobro osmoljavljena i osušena, (sa svijem slično valovima za hranenje i pojenje svinja). Ova tekneta imaju u napuštenom dnu (daski) naročito izbušene rupe, u koje se mogu prema potrebi i nogare uglaviti, i tekne više od zemlje izdići, i bliže granju voća namjestiti. Za manje potrebe i probe, mogu nam dosta zgodno poslužiti i obične vedrice, šalžolji, karlice i drugi sudovi, ali su tekneta, korita i valovi u toliko bolji, što se daju bolje podstaviti uzduž špalira i voća, te tako veću površinu i dužinu od mraza čuvaju. Podstavljauje valova s vodom ispod voća, počinje čim pupoljci voća počnu kretati i razvijati se; dakle, za ranije voće prije, za poznije docnije. Kod nas dakle valja valove namještati već u drugoj polovini marta. Uklanjanje valova i tekneta onda nastaje, kad prestane i najmanja bojazan od proijetnjih mrazeva i hladne rose, a to je kod nas u drugoj polovini maja pa do početka juna. Stajanjem voda u valovima i teknetima isparava i nestaje, za to je treba prilježno dolijevati svakoga dana, da sudovi budu potpuno puni do ivica. Ako bi se pri vrlo hladnim noćima površina vode zaledila, to treba led izbaciti i svježe vode doliti. Još se ovdje pri kraju može primjetiti, da u vrlo sušnim godinama isparenja obližnjih voda vrlo povoljno utječu i potpomažu obrazovanje i razvijanje ploda na voću; te s toga je u sušnim godinama takogjer vrlo preporučljivo tekneta sa vodom u jesen ispod voćaka podstaviti; da bi se tijem ne samo krupniji, nego i ljepši i ukusniji plod dobio. Upotreba ovdje navedenog sredstva protiv proljetnih mrazeva, skopčana je i sa nekim troškom, gdje se želi u većoj mjeri upotrijebiti radi pravljenja valova, ali povoljni rezultati u plodovima voća i upotreba istog pribora kroz više godina i za druge cijelji, olakšaće nam znatno troškove. Donoseći ovu pouku po „Frauendorfskom Listuu, mi skrećemo pažnju prijatelja i ljubitelja našeg voćarstva, na ovo zaista prosto sredstvo protivu proijetnjih mrazeva, želeći da se i sami njime koriste, u svakoj danoj prilici, naročito sada pri nastupanju proljetnih hladnoća i oprobaju, čemu je sad vrijeme. („Težak“)