Godine 1796. napravi Alojz Sonenfelder, izumitel, litografije ili hemičkog kamenopisa, prvi otisak na pločama, koje su imale ispupčena slova (pismena), dobivena izjodanjem kamena (nalik bakrorezu ili čelikorezu).Tijem je prvi put stupila litografija u službu čovječanstva, te će se radi toga ove godine svetkovati svetkovina ili proslava njenog stogodišnjeg opstanka. Ta svečanost nađe još prošle godine dostojna,i ako nešto preuhitrena izraza na veliko zasnovanoj litografskoj izložbi u Parizu, na kojoj su iz svijeh zemalja pored početka kamenotiska takođor predočena divlјenja dostojna djela sadašnje litografije.Kao i mnogi drugi izumitelјi, tako se i Sonenfelder borio sa oskudicom novaca, kao i drugim nezgodama;njegov je život neprestana ljuta borba, oko ostvarenjem genijalne zamisli, i oko naporne obrane lјegovog izumiteljskog prava. Broj njegovih izuma prelazi područje litografije, obuhvata još nekoliko postupaka pri katun-štampi, mozaik-štampi premda je litografija njegova najveća tvorevina, koja mu je osigurala zaslužno mjesto pored Gutenberga. Sonenfelder je izumio litografaiju u cijelom obimu; samo nekoji poetupci kao Fotolitografija, dalјe građenje bolјih ručnih sprava, kao i onih većih za brži rad, uredila je nova tehnika. Nјegov prvi izum bio je: ispupčena slova, koje je dobio hemičkim izjedanjem ostalog prostora na kamenoj ploči, kojim je 1796. načinio prve otiske, poglavito note i glazbene stvari (za dvorskog glazbennka Glajsnera.) Štamparska prvenčad Sonenfelderova spadaju danas u rijetkosti, te ih sad ima samo u zbirkama i muzejima. Jednu zbirku ima muzej u Monakovu, kako je poznato onaj grad, koji je imao čast, da bude mjosto izuma Sonenfelderova, kao i prvog umjeća u litografiji. Iz Monakova raširila se litografija u Štutgart, Lipsko,Ofvnbah i ostale njemačke gradove, a za tijem u u druge zenlјe. Litografija je postigla najveće uspjehe pri umnožavanju crtarija i slika s bojama; ona je bila desetinama godina najodličnija umjetnost u patvorenju prave umjetnosti, na kao takva zauzima još i danas prvo mjesto među grafičnim umjetnostima. Na to mjesto mogla je dospjeti istom onda, pošto je Sonenfelder njegov izum, dalјe od isprva izumlјenog izjedalјa, unaprijedio i iznašao pravi hemički postupak pri litografiranju, koji je danaa običajan litografskim zavodima. Taj je hemički postupak pri litografiji znatno prostiji od starijeg izjedanja; on omogućuje opetovaše najlјežnijih crtarija,i s toga je izvrsno podesan za umnožavanje slika.Izum iste dovršio je Sonenfelder god. 1799., od kad litografija poče duboko uplivisati, te izazva potpun prevrat u vještinu umnožavanja. Do tada su poznavali samo drvoreze i bakroreze. Drvorez umjetnici napustiše, te spade do prostog zanadžijskog posla, bakrorezi su bili preskupi, da dosluže običnom ilustrovanju.Kad je po tome Sonefelder sa izumom litografiJe stupio u javnoet, ispuni ova stvarnu prazninu, te nađe bogato vrelo isplative djelatnosti.Od štampanja nota pređe Sonenfelder na to, da bakroreze obratno na kamen naštampa,a ove na hilјade otisaka umnoži. Ti su otisci unijet u promet i prodavani po nekoliko novčića, te tijem je narodu pribavljeno jevtinih, a ipak umjetničkih slika.On je dalje izumio litografsku kredu, koja je osobito zgodna za umnožavanje portreta.Tada pođe Senifelder graviranju, koje se natjecaše sa bakrorezom.Napošlјetku probao je on i sa štampanjem u bojama,a nakon toga štampanje u više boja, čijom se pomoću već njemu prohtjelo,da svaku sliku naslikanu masnom bojom vrlo dobro reproducira. Usluge,koje je litografija nauci učinila, kao i umjetnosti i industriji, sa svijem su neprocjenjive.Ona nije donijela samo potpun i nagao pokret u vještini patvorenja (reproduciranja)nego je bila vjerna i jaka pomoćnica na svakom polju lјudskog napretka. Nauci je služila za priređivaše poučnih slika svake ruke,dalje za umnožavanje zemlјovida;industriji pribavila je štampanice, slika za zamotavanje i ukras najrazličitijih predmeta, a novija limarska industrija upotreblјava litografiju za ukrašavanje limenih kutijica i za prirađivanje limenih plakata. Litografija sa više boja, proizvede godišnje više stotiva hilјada kromografskih slika od najjedvostavvije karte za čestitke, do umjetničkih plakata, akvarela i slika zejtin-bojama rađenih. Ako se o Gutenbergovu izumu štampe veli, da je stvarno doprinio rasdrostiranju nauke i književnosti, to se može i za Sonenfelderov izum, litografiju, reći, da je slično doprinijela za odomaćivanje slikarske i crtačke umjetnosti. Litografija se može pravom među najvažnije izume umjetnosti ubrojati.