Mogu barbari spaljivati knjige, ali ne mogu spaliti književnost

STAV,

Uoči izlaska romana kojeg objavljuje Stav, Karahasan govori o Sarajevu i svjetskoj historiji između dvaju mostova, o fenomenu straha, zapanjujućoj priči o „Rubaijama“ koje je Edward Fitzgerald pronašao u Teheranu, a Safvet-beg Bašagić na Telalima u Sarajevu...

Mogu barbari spaljivati knjige, ali ne mogu spaliti književnost

Autori: SAIDA MUSTAJBEGOVIĆ

Kad u šaci stisnemo pepeo, on je uvijek mlak i kazuje nam o onome što je bilo i o onome što živimo. Iz pepela višemilionskog fundusa Gradske vijećnice u Sarajevu, velikan bosanskohercegovačke i svjetske književnosti i predsjednik Društva pisaca BiH Dževad Karahasan (Duvno, 1953) iščitao je priču o velikanu matematike i astronomije, izumitelju najpreciznijeg kalendara i izvanrednom perzijskom pjesniku Omaru Hajjamu. U trilogiji „Što pepeo priča“ majstor neizrečenog “razgovara” s glavnim protagoni .....

Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje