Desinfekcija

NARODNA UZDANICA,

Desinfekcija

Autori: ABDULLAH BUKVICA

Pod desinfekcijom razumijevamo čišćenje kako tijela, tako odijela, stana, postelje i uopće svih predmeta, koji su u dodiru sa čovjekom, a koji su onečišćeni. zagađeni mikrobima, koji prouzrokuju razne prelazne bolesti. Danas je već općenito poznato, da postoje mnoge prelazne bolesti, koje prouzrokuju mikrobi, tako da svaka prelazna bolest ima svoje posebne mikrobe ili uzročnike. U našim krajevima su poznate prelazne bolasti, koje su najčešće, i od kojih susrećemo bolesnike skoro svuda, kao što je tuberkuloza ili sušica. Ova bolest raširena je skoro u svim krajevima naše države, pa ie u nekim mjestima epidedemična. Statistika pokazuje. da u našoj državi umire godišnjeod tuberkuloze 50.000 stanovnika, a to je velik procenat prema broju stanovnika od 14 milijuna u Jugoslaviji. Zatim se često pojavljuju, osobito u Ijetno doba, prelazne bclesti kao trbušni tifus, srdobolja (dvsenterija), razni proljevi na način kolere. Upalu pluća, upalu mozga, sva razna gnojenja na tijelu ili unutar tijela prouzrokuju takoder mikrobi. Dječje bolesti, kao što su gute (difterija), šarlah. krzamak, veliki kašalj. prouzrokuju također mikrobi. Šta su mikrobi, kako se množe i prenose? Bakterijama ili mikrobima nazivamo rrouzrokovače raznih prelaznih bolesti. To su male nevidljive gljivice ili tjelešca, koja se sastoje iz samo jedne ćelije bez ikakvih organa. Ova se tjelašca prostim okom ne mogu vidjeti, nego pomoću sprave mikroskopa, koja povećava od 600 do 1000 puta i tada one izgledaju kao mali štapići, kao što su mikrobi tuberkuloze, ili kao mali šarafići kod mikroba trbušnog tifusa, ili kao male okrugle tačke, kao kod upale pluća, srdobolje ili kclere. Svi ovi mikrobi, koji prouzrokuju razne bolesti, razno izgledaju, pa se prema tome mogu i raspoznati i ne može se zamijeni mikrob sušice s mikrobom tifusa. Oni se rasplođavaju, hrane se i žive kao i ostala živa bića. Jedni uginu, izumiru, drugi mladi dolaze na njihovo mjesto. Ako im je pogodno vrijeme i tlo, razmnožavaju se vrlo brzo. U jednoj kapi izmeta bolesnika od tifusa, ili u jednoj kapi ispljuvka (hrakotine) tuberkuloznog bolesnika, mo?e da bude na hiIjade mikroba. Mikrobi se rasplođavaju unutar bolesnog tijela n. pr. u tuberkuloznim plućima jednog bolesnika, ili u crijevima bolesnika od tifusa. A mogu da se plode i izvan bolesnog tijela i da se dugo održavaju na životu, kao u vodi kod povoljne topline, u hrani, u đubrištima. Mikrobi dolaze napolje na razne načine, bilo u pluvački bolesnika, bilo u izmetima i na taj način mogu da dospiju na sve predmete, koji dolaze u dodir sa čovjekom, kao na hranu, vodu, na postelju, rublje i razno posuđe. Mikrobi mogu da se nalaze i u zraku, naročito mikrobi sušice. Ako zdrav čovjek udiše zrak u kome se nalaze mikrobi sušice, može lako da se na taj način zarazi i oboli od te bolesti. Mi često susrećemo skoro na svim mjestima, osobito u javnim lokalima, kao kafanama i gostionama, te po raznim radionicama i fabrikama, gdje veći broj radnika zajedno dotične poslove obavlja, od sušice oboljele radnike, koji kašlju i bacaju ispljuvak na sve strane. Ovakav ispljuvak u kome se nalazi ogromna količina tuberkuloznih mikroba, dospije na pod i pomiješa se sa prašinom. Ta se prašina diže u zrak, a taj zrak udišu i zdrave osobe, pa postoji mogućnost, da se zdravi zaraze i obole. Naročito su mala djeca osjetljiva i lako obole, ako ovakav zrak udišu. Osim toga mikrobe prenosi i razna kućna gamad, kao uši, buhe, stjenice, a naročito muhe, koje lete i padaju svuda, osobito na izmetine i prljava mjesta, odatle padaju na Ijudsku hranu, a u ljetno doba na voće i povrće, pa se i na taj način bolest prenosi. Nadalje se prenosi zaprljanim rubIjem, posteljom, i posuđem. Prema tome se zarazne bolesti, naročito sušica, trbušni tifus ! srdobolja, mogu da prenose direktnim putem sa osobe na osobu, kao kad spavaju zajedno u jednoj sobi sa bolesnikom, ili jedu zajedno. Ili se prenosi posrednim. indirektnim putem, preko zagađene hrane, vode, rublja, postelje, odijela, posuda ili uslijed udisavanja zagađena zraka, ili pomoću kućne gamadi. Danas se već pod sigurno zna, da pjegavi tifus prenose uši sa bolesnog na zdravog čovjeka. II. Sve te prelazne bolesti, koje se često pojavljuju u našim krajevima. treba donekle i poznavati. njihovo djelovanje, tok bolesti, pa prema tomu koliko je moguće bolesniku i pomagati, njegovati ga, dok ne ozdravi. Najbolje je pozvati liječnika, koji će prvo ustanoviti bolest, zatim odrediti liječenje i dati naputak kako treba bolesnika njegovati, a u isto doba kako se treba čuvati, da se bolest ne prenese i na zdravu čeljad. Pojavi li se u porodici bolest, makar kakve naravi bila, lakše ili teže, najbolje je, ako je moguće, pozvati liječnika i pitati za savjet, jer se često događa, da se i na izgled laka bolest pretvori u tešku priljepčivu bolest. Ali se vrlo često događa, da se iz raznih razloga, ne može pozvati liječnik i tako je bolesnik prepušten da se sam pomogne kako zna i umije, kao i njegova okolica. Radi toga je potrebno u svakom slučaju da se bolesniku pomogne u onome, što je najnužnije i da se ostala čeljad sačuva, od eventualne zaraze. Da se i bolesniku donekle pomogne i da se okolica sačuva od zaraze, treba da se poduzme slijedeće: Bolesnika treba po mogućnosti odmah odvojiti od ostale čeljadi, i da bude sam u postelji i u sobi. Da se ni u kom slučaju ne spava u blizini bolesnika. Njegova postelja mora biti čista, rublje, čaršafi, košulja da se što češće mijenja. Bolesnik mora da leži samo u košulji i gaćama. Sve posuđe kao čaša, fildžan, kašika i ostalo, mora biti odvojeno i zdravi ne smiju njegovo posude da upotrebljavaju. Cijela okolica bolesnika mora da bude potpuno čista, a zrak u sobi potpuno čist bez ikakve prašine, dima ili kakva bilo mirisa. Prozori se moraju zimi najmanje tri puta dnevno da otvaraju i da se zrak pročisti, a u ljetno doba i pri lijepu vremenu da su po cijeli dan otvoreni, pa i preko noći. U zimsko doba ne smija soba biti prezagrijana, nego umjereno topla. U sobi bolesnika ne smije se pušiti, niti se treba okupljati oko bolesnika, jer treba da vlada najveći mir i tišina. Sa bolesnikom se ne smije puno razgovarati niti mu pričati kakve neugodne vijesti. Voda mora biti čista i svježa, a hrana u svakom slučaju lagana i više žitka. Za svakog boiesnika je na prvom mjestu hrana vareno mlijeko, Iake i nemasne čorbe, bijela kava, čaj, sutlija i meko kuhana jaja. Kao osvježujuća pića čista voda i limunada i razni voćni sokovi. Ako bolesnik boluje od koje zarazne bolesti, kao n. pr. sušice, tifusa, ili koje druge priljepčive bolesti, mora se pokloniti naročita pažnja kako njegovanju bolesnika, tako i najvećoj čistoći njegove okolice, da bolest ne bi prešla na zdrave osobe. Ako se bolesnik od koje prelazne bolesti nalazi u kući i nije bilo mogućnosti da se prenese u obližnju bolnicu ili radi toga što u blizini uopće nema bolnice, niti liječnika da dade potrebne upute, to treba da se barem toliko zna, kako će se očuvati kućna čeljad od te bolesti. Ako se na pr. u jednoj porodici nalazi bolesnik, koji boluje od sušice na plućima, onda treba postupati na slijedeći način: Pošto bolesnik mnogo kašlje i izbacuje hrakotinu u kojoj se nalaze milijuni mikroba, to treba, da se ta hrakotina i mikrobi unište. Ako se nema u tu svrhu napravljene posude (pljuce) to se može uzeti jedna zemljana posuda kao ćasa od po prilici 1 Htar sadržine. U tu času se ulije do polovine razmućena kreča, a ćasa mora biti uvijek pokrivena. U taj razmućeni kreč treba da bolesnik svoju hrakotinu izbacuje. Svako jutro treba da se posuda isprazni i to najbolje u zahod, dobro vrelom vodom opere i ponovo napuni krečnom vodom. Posteljina treba, po mogućnosti, da je što čišća, a osobito rublje. — Sve izmetine bilo sušičavog, bilo bolesnika od tifusa moraju se zamijesiti krečnom vodom, a onda izbaciti. Je li bolesnik od koje prelazne bolesti umro ili ozdravio, treba odmah preduzeti desinfekciju čitavog stana i svega što je u sobi bolesnikovoj bilo. Desinfekcija ili čišćenje od mikroba provodi se sa za to naročito napravljenim aparatima, desinfektorima, kao i raznim kemičkim sredstvima. To je moguće provesti po gradovima i onima koji su u dobrim materijalnim prilikama. To sve nije moguće provesti po selima, naročito onima koja su jako udaljena od grada i do kojih se dolazi konjskim putevima. Osim toga mnogi nisu u stanju da kupe razna kemička sredstva za čišćenje iz apoteke. Ali se ipak desinfekcija ili čišćenje dade provestti, a da skoro ništa ne stoji ili samo par dinara, a to se postiže na ovaj način: Čim je bolesnik ozdravio i počeo da se kreće. mora se njegova soba temeljito očistiti. Posteljina, kao dušek, jorgan i jastuci, te svi ćilimi ili ponjave iznesu se napolje. Prvo se dobro ispraše, vuna se iz dušeka i jastuka izvadi, razastre se na jako sunce i ostavi 34 sata. Ako se slučajno kraj kuće nalazi pušnica, to se ista naloži i zagrije kao kad se voće suši. Pošto se pušnica dobro zagrije, ćilimi, ponjave, jastuci, jorgani i sva ostala prtenina koja se je u sobi nalazila metne se na ljese i ostavi tako dugo, kako se ostavlja i voće, koje se suši. Tu se razvija velika vrućina, koja približno uništava mikrobe kao i u spravi desinfektoru. Cijela rubenina, kao čaršafi i ostalo iskuha se u lužnoj vodi i potom opere. Cijelo posuđe isto se iskuha u lužnoj vodi. Soba i cijela kuća se okreči sa prilično razmućenim krečom. Podovi se operu i izribaju vrelom vodom, a isto tako i prozori i vrata. Uopće sve što je s bolesnikom u dodiru bilo mora se dobro ispariti, iskuhati i oprati. Zahod se iznutramora okrečiti, naročito zahodne daske. U zahod treba baciti barem dvije kante razmućenog kreča. Sva kućna gamad mora se savjesno uništiti. Ako se nalazi đubre u okolici kuće, što često biva po selima, mora se isto odmah ukloniti i na daljnju njivu odvući, a dvorište se dobro očisti i pomete. Prema tomu je kreč jedno dobro i sigurno sredstvo koje ubija mikrobe i kojeg može i siromašna porodica da nabavi. Ako hoćeš da se očuvaš od zaraze mikrobima, upamti ovo nekoliko savjeta: 1) Kad kašlješ ili kišeš, zijevaš, uvijek metni pred usta lijevu ruku ili maramicu. Ne sjedi u blizini bolesnog od sušice. Nikad ne pljuj na tle, pa makar to i na ulici bilo. 2) Ne turaj nikakav predmet u usta osim vode ili hrane. Ne daj nikome stranom da ti dijete ljubi, jer dotična osoba može lako da bude bolesna od sušice. 3) Peri ruke dobro prije i poslije svakog jela i to safunom. 4) Ne štedi u safunu i vodi, jer ti se ta štednja može skupo da osveti. 5) Ako dvoriš bolesnika, uvijek peri dobro ruke prije jela i ne upotrebljavaj ništa što je bolesnik upotrebio. 6) Ne pij za drugim iz iste posude ili fildžana. 7) Tamani muhe, komarce i ostalu kućnu gamad, a sagradi zahod propisno i uvijek nastoj, da je zahodna rupa dobro pokrivena i naročito muhama nepritupačan. Pazi da se voda od zalioda ili štale ne ocjeđuje u bunar. 8) Ako imaš u kući bolesnika od tifusa ili srdobolje, i ako nisi siguran da je voda čista koju upotrebljavaš, prokuha} vodu, ohladi je, pa onda pij. 9) Ako je u komšiluku prelazna bolest, ne idi tamo i ne dopuštaj kućnoj čeljadi da idu u posjet. 10) Ne spavaj nikad u blizini bolesnika.

Arhivi štampe
Historijski arhiv štampe

Besplatne digitalizirane verzije najranije štampe u BiH.

Savremena štampa

Stotine hiljada tekstova iz najznačajnijih publikacija iz BiH i regiona od 2003. do danas.

Istraživanja i analize

Online arhiv istraživanja i analiza nevladinih organizacija iz jugoistočne Europe.

Pretplata

Za pristup cijelim tekstovima i dokumentima pohranjenim u INFOBIRO digitalnoj arhivi, potrebno je da imate pretplatu za korištenje usluga arhiva. Kako se pretplatiti možete pogledati ovdje