STAV,
01.02.2018
Udruženje pčelara brendiralo je krajiški kestenov med, a ono što bi trebalo uraditi u narednom periodu jeste dobijanje oznake izvornosti po kojoj bi određene specifičnosti ovog meda bile prepoznatljive i, kao takve, neponovljive na bilo kom drugom području. Potrebno je uložiti više truda radi očuvanja kestenovih šuma kako bi se med dobiven od kestena iz ovog dijela Bosne i Hercegovine proizvodio i u budućnosti, kaže doc. dr. Melisa Oraščanin
Vapaj za spas kestenovih šuma
Autori: FAHRUDIN VOJIĆNa području Unsko-sanskog kantona, tačnije u općinama Cazin, Bužim i Velika Kladuša, nalaze se najveća šumska područja pitomog kestena u Bosni i Hercegovini. To su autohtone šume veoma značajne za ekologiju i habitus ovog područja. Nažalost, dosadašnja evaluacija i valorizacija bila je skromna. Nije se ovom prirodnom faktoru i resursu posvećivala odgovarajuća i dovoljna pažnja. Čak se jedno vrijeme razmišljalo i o potpunoj sječi i zamjeni ovih šuma bijelim i crnim borom, što je, nasreću, u naučn .....
Članak dostupan pretplatnicima. Molimo Vas da se prijavite prvo.
Arhivi štampe
Pretražite digitalizirane verzije pisane kulturne baštine – bh. novina.
Pretražite arhiv najznačajnijih novinskih publikacija iz Bosne i Hercegovine i regije
Kako se Pretplatiti?
Da biste imali pristup tekstovima pohranjenim u INFOBIRO digitalni arhiv, potrebno je da se registrujete i da izvršite pretplatu za odabrani pretplatnički paket. Registraciju možete izvršiti ovdje.