Bosanska šljiva je u ovoj zemlji jedna od znamenitih trgovačkih grana,te se razmnožila znatno što se tiče prostornog rastezanja ne samo u bos. Posavini, nego i u unutrašnjim predjelima Bosne.Očinskoj brižljivosti visoke zemaljske vlade ima jedino naš narod zahvaliti,da se gojenje šljive tako znatno u zadnjim godinama i u onake predjelo razgranilo,u kojima se nije nikako ili rijetko opažala.Tijem napretkom povećala se množina proizvoda suhe šljive,a koja se u godini 1891.računa na 320—330 hiljada metričkik cenata kao izvoz u druge zemlje, što iznosi ako se razmjerno uzme met. centa na licu mjesta t.j. u Bosni 10 for. oko 3 ½ milijona forinti.Ova svota premašuje šljivu u godini 1890. za 1 ½ milijon forinti, u kojoj se proizvelo nešto oko 200 metr. centi. Kakva razlika za jednu godinu! Ovi brojevi prema prijašnjim godinama sjajno nam osvjetljuju brižljivu ruku naših dobrohotnih visokih starješina. Za to stoji jedino do gospodara, da čuva i goji svoje povjerene voćke kao otac svoju milu djecu. Neka se voćno stablo u proljeću od gusjenica očisti, a suhe grane i grančice od stabla očiste i oproste. Narasla mašina odstrani se tupim za to priregjenim grabljama,čim se množina ploda više puta poveća te plod izraste krupan i plemenit.Berba šljiva koja je za sušenje opredjeljena ne smije prije 1.septembra otpočeti,jer ako se još nezrela šljiva suši onda se dobije rgjav brzom kvarenju izvržen proizvod,koji se dobro ne plaća,te se ovakom neopreznošću snizi prihod dotičnom gospodaru.Ako se ostavi plod na stablu do potpunog dozrijenja,što čini razliku najviše za 14 dana, to se dobije velika plemenita slatka šljiva, koja imade sjajan glas, od koje se obično 1/3 više pazari, nego za nedozrele, od koje obično sok isteče, te ostane samo koštica okružena obaljenom crnom kožicom.Takogjer stoji mnogo i do sušenja šljive.Dobrim razumom i sušenjem može se količina i kakvoća šljive povećati,a za nju veća cijena dobiti,nego za nedobro i slabo sušenu šljivu.Razumnim sušenjem može se postići izvrsna roba ne samo u uzornim i velikim pušnicama,nego i u prostim ako se urede kako treba a sasuše po naputku.Ne samo bogataši nego i siromasi mogu sa svojim prostim uregjenim pršnicama izvrstan i glasovit produkt proizvesti i tijem svoje blagostanje na viši stepen podignuti.Da se to postigne treba samo slušati očinske savjete vlade i njezinih izaslanika.Već u prošloj godini izjavili su se bečki i budapeštanski veletršci pohvalno o bosanskoj šljivi,koja se daleko i široko izvaža, kao preko mora u Ameriku.Tako na pr.u godini 1890. izvozila se šljiva u Ameriku preko Fiume i Trsta, što po vrijednosti i kakvoći djelomice u buradima,sanducima ili vrećama oko 125 hiljada met. centi u vrijednosti od l ½ milijuna Bosanska šljiva dobila je glas kao slatka i plemenita šljiva i slagja nego na dobrom glasu stojeća frajska šljiva. Za trgovinu sposobne šljive moraju se prebrati,velika baška,srednja baška a male za sebe. Jer za met. centu velikih šljiva kojih ide na ½ klg. 85 komada plati se oko 21 for., a malih kojih možeš natrpati 120 komada na ½ klg. plati se samo 14 for. To je velika razlika, koja zavisi samo od gojenja voćaka, opreznog sušenja, i od toga jeli šljiva bila potpuno zrela ili ne. Iz slijedećeg iskaza vidi se kretanje cijene bosanske šljive u Budimpešti.