INFOBIRO: MEDIACENTAR SARAJEVO

SARAJEVSKI LIST,

16.04.1882

Želјeznica Dubrovnik—Sarajevo

Autori: AUTOR NIJE NAVEDEN

„Politika“ u broju 194. od 4. o. mj. piše: „Dubrovačko općinsko vijeće ugovara želјezničku prugu od obala Jadranskog mora do Sarajeva, kako bi se tom prugom spojile zaposjednute zemlјe sa morem, otvorio put izvoznoj trgovini, i usrećila trgovišta dalmatinskog primorja. Ta pruga morala bi započeti sa kotline Koločepa u luki Gruškoj, i to upravo na onoj nizini odakle se poluotok Lopud u Jadransko more spušta. Odavle, iđe pruga tik Dubrovnika, na se penje na hercegovačko pogorje, i iđe duž Trebišnjice, dok se 40 metara dugim mostom, preko rečene riječice ne premosti na Popovo polje, odakle ce pak vuče kraj Ljubinja, da dopre do Stolca u okolišu kojera ima bogatih kameno-uglјenih ruda. Preko Bergove rijeke ide 40 metara dugi most, na duž nje i Neretve vuče se pruga do Mostara, glavnoga grada Hercegovine u kojem je jako razvit obrt sagovima i oružjem. Opet vodi želјeznicu 50 metara dugi most preko Neretve, duž koje teče pruga do Konjice, a ovdje se diže na visočine Ivan-planine, koja dijeli pad voda prema Jadranskome i prema Crnome moru. Tunel dug 800 metara probija Ivan-planinu, odkud ce pruga tekom Krupe spušta u dolinu Bosne. Kod postaje Vlasuj, ukrščava ce prugom Brod-Sarajevo i pošto je prevalila 279.173 kilometra ili 36.81 milјa puta, dospjeva u Sarajevo. Troškovi su proračunani na for. 84.325:79 no kilometru ili 639.696:21 po milјi. Za odkup zemlјišta hoće ce 522.964 for. a za veće građe je for. 1,938.925, za manje For. 2.020.855 (ovdje je uračuvano 1,139.500 za 8 tunela). Za nabavu voznog gradiva hoće ce for 920.000.Sveukupni trošak, uz 10 po sto dodatka proračunan je na For. 23.541.475:62.Ovaj doista veliki predlog grada Dubrovnika, koji je u svim svojim (NAPOMENA:Tekst nije čitljiv u izvorniku) I jedno jako društvo, koje hoće da rečenu prugu sagradi. Od vlade traži ce da potvrdi osnovu i da olakša uredno izvedenje radnje. Pruga Dubrovnik-Mostar bila bi mreža, kojom bi se zapasale preko srijede zaposjednute zemlјe na bi svi drugi putevi, koji su sada kao odsječeni ogranci, oživili, te bi ce razvio na njima živ promet.