Sjeverom Bosne, poceto od hrvatske mece kod Kostajnice do Drine na srpskoj meci, proteže se zona, mjestim.ice preko 60 km. široka, od pješcara, gromaca, škriljavca i vapna, koji pripadaju od cesti donjoj tercijernoj, od cesti gornjoj krednoj formaciji, a obicno se sabiraju pod kolektivnim imenom Fliša (Fluash). Jednu osobenost ove bosanske fliš formacije cine njezine mnogobrojne serpentinske provale. One se nrotežu kroza flit u opcem pravcu bosanskohercegovackog pogorja sa SI prema 03 i Digdje se pokazuju u veoma znatnim dimenzijama. Tako je na pr. poteza . izmecu Nemile i Prijedora dugacka preko 120 km., docim se širina pojedinih poteza cesto ukazuje do 6 km , kao na pr. na prolomku Turija potoka kod Orahovice u kotaru maglajskom, ili na Ljubicplanini kod Prnjavora. Ovi serpentini mogli bi se odista shvatiti kano ostaci izluženja od kamenja gabrovca .Ja sam barem nahodio u predjelu Duboštice kao i u onom MaglajaŽepca serpentine udružene s gore spomenutim kamenjem, a mogao sam ovdje i ondje cesto da konstatujem Formalne prijelaze u ove dvije vrste kamenja. Slicno je opazio i dr. Bitner na serpentinima kod Višegrada i dr. Tice na onijema kod Prnjavora. Serpentini su po zeml.u povrh svega s toga osobito vazkni, što Bosna vecim dijelom imade njima da zahvali na svojoj poznatoj bogaštini u mineralnim izvorima. Eto tako izlazi na vidik neposredno iz serpentina: kiseljak kod.Han Omera blizu Rijecice na desnoj obali Bosne i kiseljak kod HanMošsvca na lijevoj obali, oba u kotaru maglajskom, snažan kisel.ak Bistrice na desnoj obali Bosne kod Žepca i kiseljak u predijumu Crni vrh kod Tešnja, dal.e znacajno vruce .vrelo Banje kod Višegrada, koje su vec Rimljani poznavali, isto i uzgredno vrelo njegovo u istoj dolini, najzad vruca vrela kod Popovica južno od Prnjavora. FLIŠKOM ili tercijernom podrucju, no blizu serpentina, i za izvjesno u naizmjenicnom odnošaju s ovim eruptivnim kamenjem, izviru: kiseljak Srpske Dragunje u kotaru donjo tuzlanskom, kiseljak Sockovca u kotaru gracanickom, kisel.ak Trbuka. u kotaru maglajskom, kiseljak Ponjeva kod Novog Šehera u kotaru žepackom, kiseljak Golubinja kod . HanBegova u kotaru zenickom i kiseljak Slatine u kotaru banjoluckom; dalje studeno sumporno vrelo Šcavke kod Vijecana u kotaru prnjavorskom, vruce vrelo Vrucice u kotaru tešanjskom, vruce vrelo Ilidže kod Klašnice u kotaru banjoluckom i mlako vrelo Kremne u kotaru prnjavorskom. Danas se još naravno slabo pazc na ova prirodna blaga, suviše nekolika se od njih i ne upotrebluju. No kako je zemlja od nove ere amo pocela u Svemu da napreduje; kako visoko ministarstvo obraca osobitu pažnju ovozemnim mineralnim. vrelima: to se mogkemo nadati, da . ce se u bliekom vremenu barem najvazknija od ovih vrela priveeti svojoj meti, kano blagodet za bolno ljudstvo, i da ce u korist cijele zemlje dobiti onaj znacaj, koji im u potpunoj mjeri pripada. U rudarskohm pogledu naši su serpentini važni kano nosioci kromovih željeznih rudaca (Chromeisesteine), koje se pojavljuju kano neuredna uložišta u prije spomenutom maticnom kamenju, i poznata eu u dolinskom podrucju Duboštice, Tribije i Krivaje sjeverno od Vareša, za tim u podrucju male i velike Usore u kotaru tešanjskom na raznijem tackama, kao i kod Strupine na metji kotara tešanjskog, maglajskog i . žepackog. U predjelu Duboštice društvo „Vozpga" prilicno žnvahno vadi kromove rude, i proizvelo j.e u god. 1886. i 1887. prosjecno 19.000 met. centi ruda. Isto tako je na Borjaplanini jugozapadno od Tešnja otvorilo vrijedne krsmove željezne rudace, te ce tako i na ovom drugom mjestu vrijedna ruka rudareva skorim da preotme žilavom kamenju blagoslov brda. Od ostalih dojako upoznanih rudnih utvora serpentina valjalo bi saomenuti samo još sumporne i bakrene pakovine, koje se rude na mnogim mjestima, kao na pr. kod Hajderovica u kotaru maglajskom, na Ozrenu u kotaru gracanickom i kod Banovica u kotaru d. tuzlanskom, kao natrunci (uprsci, Einsprengungen) pojavljuju; no dojako nigdje nije istraženo ležište ovih ruda u serpentinu, koje bi vrijedno bilo vaditi. Kano izlupbe serpentina nahode se dalje u provalijama njegovog pogorja razliciti bjeluci (kvarci) — kao na pr. opal na »Bubic planini juzkno od Prnjavora i u predjelu Maglaja, kalcedon kod Jelaške sjeverno od Duboštice, ahat i kalcedon u Moševcu kod Maglaja, jaspis u Strupini kod Novog Šehera, obican bjelutak, cesto lijepo kristalizovan u predjelu Maglaja i Žepca ; inace se nahodi poglavito magneziticko kamenje. Od ovih napominjem ponajprvo miemit od Selišta na testi iz Žepca u Maglaj,ne s toga što se cešce pojavljuje, vec samo s toga, što njegovi lijepi poliedri spadaju mecu prva mineralija Bosne, koja su po okupaciji zemlje dospjela u austrougarske zbirke. Na protiv grubi magnezit se vrlo cesto dojavljuje kano rastrojan proizvod serpentine i cini u tome od cesti prevlake i ispunke pukotina i provalija, od cesti uprske, koji od velicine jedva vidljivog zrna ponekad narastu do zamašnih gnijezda, kao na pr. na brdu Križu u Strupini sjeverno od Novog Šehera, kojemu je visina okrunjena mnogim velikim grudama lijepoga magnezita, što vec iz daleka prosjajuju kano bijele glavice iz sinjavog sigavozelenog serpentinskog kršnjaka (rnjage) brijega Najvece od ovih gnijezda imade pri svojem elipsoidnom obliku duži promjer od 25 m. i na G5 m. promalja se iz brdske ravni. Treci je u kojemu se magnezit obicno nalazi, taj, da kano cement epaja krševe cesto spomenutog eruptivnog kamenja i da onda od rastrojenih serpentinskih partikula prima mahom prljavo zelenkaetu boju, kao na pr. u Strupini kod Novog Šehera, u Dubrava kosi kod Doca blizu Maglaja i kod Hana Jašjenice blizu Zvornika. Naši magneziti su gusto, sniježno bijelo, žuto ili crvenkasto obojeni, mahom krti, imaju izvrstan ljušturav lom i po nekad cine u ispuncima provalija lijepa izlucenja šliv na bubreg. Magneziti se mogu svagdje naci u serpentinu, imade ih cak i u kromovim rudacama i onda se živahno odvajaju od njihove crne mase. Rudar u Duboštici naziva takve kromove željezne rud