INFOBIRO: MEDIACENTAR SARAJEVO

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

01.04.1889

Tertibi-ziba u Dalmaciji.

Autori: VID VULETIĆ-VUKASOVIĆ

Gosp. A. Glamuzina s Kune (na poluotoku Pelješcu u Dalmaciji) darovao mi je knjigu tertibi-ziba za moju zbirku starina. Spomenutu je knjigu napisao muftija Hafiz Mahmud efendija, iz Vardara, te je spremio, biva sa svoje strane, u Stambol, a da se metne u knjižnicu po imenu Sivasi-zade-efendi. Spomenuta je knjiga napisana u Vardaru godine 1054. po hidžretu (1644 god. po sadanjem kalendaru), te joj je na ravno 252 godine, jer je sada godina 1306. po hidžretu. U cjelokupnoj su knjizi izreke iz kurana, biva tu je naputak kako ce se naci u kuranu svako poglavje i svaka pojedina izreka, pa onda doticna izreka u kojemu je poglavju, a što je najznamenitije, u spomenutoj je knjizi najmarljivije dotjerano, u kojemu je poglavju i u kojoj izreci svaka pojedina rijec, t. j. u kojoj suri (glavi) i u kojemu ajetu (izreci). Knjigu sam bio poslao na ocjenu g. Ristu Ivaniševicu, trgovcu u Mostaru, te se eto on dobrostivo zauzeo, da je ocijeni ucen Muhamedovac u Mostaru, pa mi je odmah i dostavio navedenu prosudu. Ovo je tacan indeks vjerozakonske knjige (kurana) Muhamedovaca, te je u toliko knjiga znamenitija, jer je pisana god. 1054. u Vardaru, a i ime nam je pisca naznaceno. Knjiga je najtacnije i najpravilnije napisana, te je pravi uzor toga pisanja. Uvezana je tvrdo, biva hrbat joj je pokriven crnkastom kožom, a korice su bile popeljene zelenkastijem papirom, te se vide i sada sa svake strane, po tri oveca gjula. D knjizi ima u svemu 156 listova, svaki list ima po dvije strane, a samo prvi i posljednji po jednu. Prvi je prosti list pirlitan crvengem ornamentima, a bio je i posljednji. Knjiga je napisana na uglagjenu lanenu papiru, te svaka stranica ima široke rubove do 6,5 cm. sa strane (t. j. od desne put lijeve), a u dnu i u vrhu do 4 cm. Knjiga je u koricama visoka 21,5 cm.; široka 16 cm.; debela 2 cm.; a bez korica visoka 21,5 cm.; široka 16 cm.; debela 1,5 cm. Ovo je samo materijalni opis spomenute knjige, a kad se sastanem s kakvijem orijentalistom, navešcu iz iste pogdješto, barem iz uvoda.