Vultur monacuus— sip starješina. (Jablanica, Konjic). Gyps Myus — mrcinaš (u Hercegovini), sip (Jablanica), lješinar, mrljinaš (Sarajevo). Gypaetus barbatus — dorasla ptica potpuna šara zove se na Vlasicu (kotar Travnik) pepelar, u Jablanici žutoglava, žutalj, crvenjak, a mlada, još mrka, kostobera. To ime dolazi otale, jer su seljaci gledali, kako ta ptica kost iz visine pušta, da se razdrobi. Falco (peregrinus) i t. d. — za ovu pticu valja ime soko (sivi), stereotipno ime u narodnim pjesmama, a potjece iz vremena, kad je bio obicaj loviti sokolovima. Astur palumbarius — jastreb. Accipiter nisus — kobac. U Maglaju zovu oni, koji i danas još love soko¬lovima, jednogodišnjaka atmadža, a dvogodišnjaka tulek. Aquila gen. — orao. Ovako obicno zovu svaku veliku pticu grabilicu. R'jetko kada razlikuje svijet pravoga orla od jastrijeba, kako to pokazuju gornja imena. Aquila naevia, Aquuila chrvsaetus (fulva), Haliaetus albicilla — zovu se u Hercegovini orao krstaš, stekaš, i strogo ih ne razlikuju. Staroga H. albicilla zovu u Posavini bjelorep ili krstaš, U mnogim krajevima, narocito na Vlašicu, zovu seljaci A. fulva orlom krstaš em. jer im odnaša janjce. Ime krstaš dolazi odatle, jer taj orao k nebu leti, pa se ondje desnim krilom prekrsti. Kad ostari, onda odleti rijeci Jordanu, ondje se okupa, pak se opet pomladi. Athene noctua meridionalis—cuk, smrtna ptica (Posavina). Sovama obicno kažu sova, jeina, buljina, Bubo maximus pak zovu velika j eina. Caprimulgus europeus — kukviža (Sarajevo) pomrakuša (u Doljanima i Jablanici). Cypselus apus — pcelozuba (Klek). Hirundo gen. — lasta, lastavica. Cuculus canorus. — kukavica, pjevacica, (Posavina). Ko je u proljece prvi put cuje, živjece još onoliko godina, koliko mu puta kukavica zakuka; a ako lijevu nogu podigne, bice mu goveda onake dlake, kake mu je boje na nogi. Merops apiaster — pcelarica (Hercegovina). Alcedo ispida — zumbul maveni, kovac (Hercegovina). Coracias garrula — smrdivrana (Posavina). Oriolus galbula — zla tka (Sarajevo), vuga (Hercegovina), jer smokve jede, Sturnus vulgaris — brljak, cvorak (Bihac), Pyrrhocorax alpinus — gak (Bjelašnica, Sarajevo), smrdivrana (Ljubuški), (u Mostaru zovu je cavka, jer tamo nema obicne). Lycos monedula — cavka. Corvus corax — gavran. Corvus cornix — vrana. Pica caudata — švraka. Kad ona sjedne na krov, pa stane graktati, doci ce gost. Garrulus glandarius — kreka, kreja, kreštelica. Tako zovu i Nuc. caryocatactes, samo mu dodaju „planinska" i „crna" (Sarajevo). Picus kao pleme, isto tako Gecinus i Dryocopus i Picoides uopce se zove žuha, kljucavica, pupara, a po perju razlikuje se još zelena i crna žuna. Picus major, — kao zastupnik sviju djetela zove se u Foci šarengaca. Sitta europaea — puzavcic (Hercegovina i Krajina). Upupa epops — kraljev kokot ili kraljevski ili rajski ili božji pi¬jevac (Hercegovina i Travnik). Lanius gen. — svracak. Troglodytes parvulus — trtak (Hercegovina), palcic (Banjaluka Krajna). Cinclus aquaticus — vodeni cvorak, pilinorac, ronac, jer roni pod vodu. Parus major — sjenica (Sarajevo), pendžeruša (Foca). Acredula caudata — muhamedovac sjenicak (Hercegovina). Merula vulgaris — kos. Turdus viscivorus — imelaš. Luscinia minor — slavulj. Saxicola stapazina et aurita — prdavica (Klek). Motacilla alba — potokuša, ja nj carica, pliska, vologonka. Alauda arvensis — ševa. Galerita cristata — cevrljuga (Sarajevo). Emberiza citrinella — žutica. Passer gen. — vrabac. B'ringilla coelebs — loja (Sarajevo). Carduelis elegans — šaragizda (Kreševo), konopij arka (Sarajevo), trikibe (ovako je zovu djeca u Hercegovini). Golumba palumbus — grivnjaš (golub). Columba livia — golub (divlji). Turtar auritus — grlica, Turtur risorius — kumra (Mostar). Tetrao urogallus — divlji oroz, tetrijeb (Sarajevo). Tetrao tetrix — tetrijeb (Bos. Gradiška). Tetrao bonasia — divlja kokoška. Perdix saxatilis — jarebica uopce u Hercegovini, u nekim krajevima vredena. Starna cinerea — opcenito jarebica (Bosna); u krajevima, gdje se nalazi još i P. saxatilis krža. Coturnix dactylisonans — prepelica, pucpuruc (Sarajevo). Oedicnemus crepitans — curlin (Neretva). Vanellus cristatus — vivak. Grus cinereus — ždra1. Ciconia alba — roda (Gradiška), lejlek (Bijeljina). Ciconia nigra — lejlek (Foca). Platalea leucorodia — kašika (Livno). Falcinellus igneus — galica (Hutovo blato), cojla (Livno). Ardea cinerea — caplja siva. Ardea garzetta -— bijela caplja. Ardea ralloides — žuta caplja. U Hutovom blatu vele caplji gak. Nycticorax griseus — kvakavac (Livno), maigl (Brod). Botaurus stellaris — bukavac, bukac (Livno). Ovako zove narod tu pticu radi njenog glasa, misleci o njoj, da pod zemljom živi. Kad im pokažeš ubijenu pticu, onda joj vele caplja. Crex pratensis — prdavac. Fulica atra — liska. Scolopax rusticola ;šljuka. (U mnogim krajevima ne poznaje narod ime ove ptice). Gallinago scolopacina — bena. Anser segetum — guska. Cvgnus olor et musicus — labud, kup (Hercegovina). Spatula clvpeata — kašika (Hutovo blato). Anas boschas — patka. Anas acuta — vrb (Hutovo blato). Anas querquedula — krdža (Bos. Raca). Fuligula nvroca — norva (Hutovo blato). Fuligula cristata — krunata norva (Hutovo blato). Mergus merganser — utva (Sarajevo, dolina Vrbasa), gik (Jezero). Mergus albellus — dorasli mužak zove se bijela norva (Hutovo blato). Patke ne poznatih vrsta, a osobito lijepog perja zove narod u citavoj zemlji karapatak. Podiceps cristatus — pljenor (Hutovo blato). Podiceps minor — ronac, pilinorac. Colymbus gen. — gik. Peleeanus crispus — nesit (Hutovo blato), šaka (Livno). Carbo pygmaeus — kalozer (Hutovo blato). Hydrochelidon nigra et leucoptera — curlin (Livno), galebica (Hutovo blato). Samo ona imena, koja smo dosada culi, mogosmo uvrstiti u ovaj spisak, koji se nikako ne može smatrati potpunim. Svi prijatelji pticijeg svijeta i lingvistike umoljavaju se,