Sarajevu na istok leži kaštel sarajevski. Stari ljudi pripovijedaju, da ga je sagradio neki tatarski Han, a u kome je vremenu baš sagragjen, to se ne zna. U povijesti otomanske države, što ju je spisao Rašid, veli se, da je godine 1127. (1709.), kada je bio u Bosni vojnicki poglavica Mustafa paša, ovome dodijeljen kao pomocnik Nurudin Sultan sa narocitom zadacom, da podigne u Bosni neke tvrgjave. Nurudin našao je u to vrijeme nešto sagragjeno, a i po starijim nekim nezvanicnim knjigama doznaje se, da je nazad stotinu godina nešto malo zida bilo. Danas nema na gradu nikakog pismenog znaka, da bi se moglo po prilici reci, kada je grad sazidan; sad se više gradske kapije samo opažava mjesto, na kom je ploca sa natpisom stajala. Godine 1224. (1816.) došao je iz Carigrada jedan cinovnik, te je grad u današnjem obliku proširio i tabije podigao. Grad ima 4 velike kapije, povrh dviju sazidane su kule; kad se ove gradiše, moradoše Sarajlije iz Miljacke kamenje za zid i za kule u grad nositi. Receni cinovnik nastanio se pred gradom pod cadorom, te jednoga dana, cuvši talumbas i pjesme pjevati od Kozije cuprije, zapita: „Sta je ono?" Odgovoriše, da se odnekle iz male kasabe mlada sa svatovima u Sarajevo . vodi. Na to ce taj memur slugama reci, da preko Miljacke pregju, i da ma od mlade jedan zlatan jagluk zaišcu, što ovi i uciniše. — Malo dana za tim zacuje Carigradlija opet pjesme i talumbase, pa ce zapitati: „Sta je opet ono?" na što mu se kaže, da ono sada vode mladu iz Sarajeva. Carigradlija turi ruku u džep i izvadi šaku novaca pa je dade slugi govoreci mu: „Idi na put pred mladu i podaj joj ovo novaca." Zapitaše Sarajlije: „Za što si od prve mlade jagluk zaiskao, a ovoj drugoj novce šalješ." On im je odgovorio: „Prva je mlada sretna, što je dovedena iz male kasabe u veliku varoš, pa sam za to od nje jagluk zaiskao, a druga je mlada nesretna, što ide iz velike varoši u malu, te sam joj za to pomoc ucinio." U gradu nalazi se devet cesama, na koje tece voda Moštanica, koja ide kroz grad u varoš, te je jedna od najboljih voda u okolici Sarajeva, pošto je za pice slatka i osobito laka. U gradu imade osam džamija, ali ne zna se, kada su sagragjene, samo na džamiji Hovadže Zade stoji više džamijskih vrata ovaki natpis : T. j.: Hovadže Zade — da ga Bog pomiluje — jer sagradi porad božije milosti kucu muslima. Bog neka posveti ovu kucu i neka u svom sacuvanju drži ovu kucu klanjaoca, gdje se skupljaju poštenjaci. Ova džamija sagragjena je dakle godine 995. (1577.). NAPOMENA: U PDF formatu dostupan je natpis na džamiji Hovadže Zade (arapsko pismo) i fusnote.