U mnogim krajevima Austro-Ugarske, pa i po drugim zemljama Evrope nailazimo na gragjevine, smještene obicno na takim brdima i bregovima, koji o sebi stoje i dalek se s njih u okolo pogled otvara. Te gragjevine potjecu iz vremena, kada žitelji onih krajeva niti su umjeli kamen lomiti, niti su pojedino kamenje spajali klakom. Ove prehistoricke gragjevine nasute su ili od zemlje ili od snesenoga kamenja, a cesto su im goleme dimenzije. U glavnome sastoje od nasipa (Walle), koji su cesto u svezi s gorostasnim cnnjastim ili piramidalnim gromilama. Ima ih, gdje je samo jedan jedincati nasuti bedem zaokružio gradište, te cemo taku gragjevinu nazvati g r a d a e (u njemackom po obliku nasipa Ringwalla), za razliku od onakih, gdje ima više koncentrickih nasipa, ili gdje gragjevina sporednim i poprecnim nasipima izlazi zapletenija, i koje cemo nazvati grad (Burgwall), kako narod bez mnogoga razlikovanja sve takve gragjevine upopreko naziva. Razlicita je svrha bila tijem utvrdama. Ili su obuhvatale naseobinu, koja se je u njima smjestila, ili su bile sagragjene blizu koga naseljenog mjesta, da stanovnicima takih mjesta, kad im bude do nevolje posluže kao utocišta i zakloništa od dušmanskih navala. Gdjekoje su gragjevine te ruke bile i bogoštovnim obredima namijenjene, ili su pak najposlije služile i za bogoslovne svrhe i za obranu. Za prve vijesti o takim prehistorickim gragjevinama u Bosni imamo da zahvalimo kustosu dru Truhelki, koji je u okolini velike nekropole glasinacke na Romaniji planini istocno od Sarajeva našao 16 gragjevina od nasipa, vecinom omanjih gradaca. Prigodom mnogog mog putovanja naišao sam ja od onda i u Hercegovini u razlicitim prijedjelima zemlje na 6 nasutih gradina, od kojih cu niže dvije da opišem, a o ostalim mislim skorim da progovorim u ovecoj jednoj raspravi o hercegovackim starinama. I. Gradina od nasipa na Vrsniku. U opcini Poplatu gornjem, kotara stolackog, diže se istocno od ceste Stolac-Ljubinje gora Vrsnik, koja o sebi stoji i cijelome onome kraju gospoduje, te se svojom morskom visinom od 514 m. po prilici 464 m. uzdiže nad stolackom ravnicom. Vec kad od ceste staneš uzlaziti, opaziceš na glavici gorskoj golemu gromilu ; ali pogledaš li sa visine sedla, preko koga cesta vodi, kod Zegulje karaule, natrag, vidjeceš jasno, kako su tri koncentricna nasipa zakružila oko gromile, te se po tome na Vrsniku uzdiže oveca gradina od nasipa. Po tlocrtu, što je ovdje na strani (si. 1.) i po presjeku (si. 2.) ima ta gradina oblik elipse, koja slijedi pravcu glavice, i pruža se od sjeverozapada k jugoistoku, a sastoji od ovih dijelova: 1. jedna gromila A; 2. okrugao, nasut nutarnji bedem B 3. nutarnji nasip C; 4. srednji nasip D ; 5. sporedni nasip srednjega nasipa, E 6. spoljašni nasip, F. Gromila (A) upravo je tako, kao svi nasipi podignuta od snesenog, oveceg kamenja, 7 m. visoka, a u okruglom temelju ima premjer od 25 m., a na vrhu takav od 7 m. Po rubu zaravanka na vrhu njenu tece prsobran od m. visine, koji obuhvata prostor od 5 m. u premjeru. Ocevidno bila je gromila toj utvrdi ono, što su danas kule. Kubicni joj sadržaj iznosi 1540 m\ Okrugli, nutarnji rasuti bedem (B) leži, kao i gromila, u dugoj osovini gragjevine, a udaljena je od temelja gromilina 8 m spram sjeverozapada, Sastoji od nasipa sasvim okrugla, od 42 m. spoljašnog premjera, a obuhvata prostor od 28 m. u premjeru. Temelju toga nasipa širina je 7 m, na vrhu je širok 3 m, a i visok je 3 m. Ulaza ne vidi se u tome nasipu, te ili je on braniteljima služio za posljednje utocište ili kao zatvoren prostor sveštenicima za opsluživanje vjerskih obreda. Srednji mu opseg dosiže duljinu od 220 m, po cemu taj nasip ima 3300 m3 kubicnog sadržaja. Nasipi su za toliko vremena po pastirima i stoci, koja onuda pase, na mnogo mjesta deformirani, tako da im se prvašnji profil sada ne može sasvim stalno odrediti. Ali u prosjeku široki su u temelju 7 m, a na vrhu 3 m; spoljašnja im je visina 3 m, a nutarnja 1 m. Nutarnjeg obronka toga nasipa hvata se banket, koji horizontalno prelazi u nutarnju ostrminu gore, tako da presjek nasipa poprecno iznosi 12 m2 (SI. 6). Da li je bilo ulaza u pojedinim nasipima i gdje su bili, ne da se više stalno reci. Nutarnji nasip (C) ima. ove dimenzije. Velika osovina 158 m, mala osovina 116 m, opseg 431 m, a kubicna sa-držina 5200 ms. U srednjeg je nasipa U) velika osovina 312 m,) mala osovina 212 m, a opseg 822 m, tako da kubicna sadržina cini 9800 m%. Poprecni nasip (E), što se hvata jugoistocne sredine srednjeg nasipa, dug je 250 m, po cemu se kubicna sadržina racuna na 3000 ms. Ocevidno je taj nasip s te strane, gdje je gora manje strma, imao da povisi jakost utvrde. Spoljašni nasip (F) napokon ima veliku os od 371 m, i malu od 269 m, opseg mu je dug 1007 m, po cemu njegova kubicna sadržina izlazi na 12100 m\ Horizontalni razmak pojedinih nasipa varira izmegju 31 i 53 m, a vertikalno jedan drugi nadvisuju izmegju 7 i 17 m. Ukupna je duljina nasipima zajedno s nutarnjom ogradom 2510 m, a kubicna sadržina svih nasipa, bedema i gomile iznosi 34940 m. Površina cijele gragjevine, ogragjena spoljašnim bedemom, iznosi 7-8 ha. Kako se iz ovih podataka vidi, ima nasuta gradina na Vrsniku uprav ogromne dimenzije, te je negda trebalo tim više radnih sila, dok se je podigla, pošto je golemu množinu kamenja valjalo snositi iz daleke okoline i dopremiti je na vrh strme gore. Mjestimice u gradu pokušanim prekopavanjem nije se ništa našlo, osim mrke, valjda pepelom promiješane zemlje, te se po tome može uzeti, da ta gradina nije bila stalno naseljena, vec da je samo kadšto za vrijeme služila ili u obrambene, ili u bogoštovne svrhe. II. Grcki grad. Ovdje opisanoj, nasutoj gradini protivan je mali „grcki grad" u opcini Slivlju kotara nevesinjskog. Na špecijalkarti zabilježen je taj gradac krivo „krcka grad", a leži jugoistocno od opcine Slivlje na izoliranoj vapnenastoj glavici od 1193 m morske visine, koja se izdiže nad krševitom kosom uz desnu obalu Fojnice oko 20 m. I ta gragjevina ima o