Kad sam u maju ove godine jednoc putovao kroz Mostar, rekoše mi, da je blizu Han-Potoka godine 1882. tadašnji potocki žandarski stražmeštar iskopao rimski sarkofag, u kome je bio kostur s mnogim zlatnim nakitom. Sarkofag u ono vrijeme samo onoliko otkopaše, da se je mogao odici poklopac, koji je tom prilikom, na žalost, prelomljen, i da su se mogle povaditi dragocjene stvari, koje su bile unutri, i tako donji dio ostade sasvim u zemlji. Daljim raspitivanjem saznadoh samo, da je onaj žandarski stražmeštar vec davno ostavio službu u ovim zemljama, a niko mi ne znade reci, gdje sada boravi. Pošto sam znao, da ce skori službeni put inžinira okružne oblasti u Mostaru, gospodina Huga Jedlicka navesti kroz Potoke, zamolili ga, da tom prilikom sarkofag sasvim iskopa, kako ce se begovim stranama nema kaki natpis ili kaka skulptura. Gospodin Jedlicka na to najmi na samu mjestu dva radnika koji ce pod paskom jednog tamošnjeg žandara izvaditi sarkofag. Ah kad se je pred vecer opet vratio onamo, gdje su kopali, nagje, da su tik do poznatog od prije sarkofaga otkopali još jedan manji s kosturom jednog djeteta. Ujedno mu doticni žandar uruci lijene stvan, sto su nagjene pri kosturu, koje pri mojem prolasku kroz Mostar predade za nas zemaljski muzej, izuzevši jedan duplikat, t. j. jednu nbulu. Po mojim službenim prilikama dospio sam tek u oktobru 1890 g da ono mjesto obagjem i ondje nastavim otkopavanje. Ali moradoh , koja se onoga mjesta hvata, ne mogoh kopati bez privole njena gospodara i tako ovoga puta ne bje mkake koristi. Tom sam se prilikom raspitao i u onih radnika, koji su u prilikama, u kojima se oba puta kopalo, mogu da izvijestim što slijedi Han-Potoci leže 11 km. sjeverno od Mostara uz cestu što vodi' tamošnjoj zandarskoj postaji Tik do hana vodi preko potoka, što dolazi od je u parapetima uzidano obragjenm, starobosanskih nadgrobnih ploca. sjevero- istoku.Petoru vadio šljunak te je time zemljište udubljeno i nastao je otkopavanjem jugo-istocno kraj puta po prilici 2 metra visok nasip. Je i godine 1882. bilo povodom, sto su našli onaj jedan, plice sahranjen sarkofag. Nalazišta ima uz oranicu jedna djelomice vec otkopana okruglasta gomila od krupnijeg šljunka, za što mi prije gomile nemaju onu izvjesnu, sa starine sivu boju, po kojoj se hermislim dale ta gomila postala istom kašnje nagomilavanjem prugia pokupljena po sljunkovitoj oranici. Za to one rimske grobove" fig su'do tih go! mila, smatram ravnim grobovima. Poneseni u veceg nije bilo polovice mosti. Pobili kao kasarni. Na to ce valjati paziti, kad se to kamenje bude vozilo u Sarajevo. Kosti od kostura pobacah su pri iskopavanju sarkofaga megju iskopanu zemlju, pa pošto su, gdje su i onako otprije vec bile slabo ocuvane, time još više bile oštecene, nijesam ih mario potražiti. Oba su sarkofaga stajala usporedo a 15 do 20 cm. narazdaleko, obrnuti dužinom od istoka k zapadu, a uzglavjem na zapad. Dno manjeg sjeverno smještenog sarkofaga bilo je nekih 160 cm. ispod površine, a dno veceg bilo je oko 30 cm. više. Vapnenac, od koga su gragjeni sarkofagi, kao i oblik obiju bijahu posve jednaki. Poklopci s gornje strane imaju oblik krova, s obje strane u sredini po dužini imaju po jedno poprecno celo, a u svakom kutu po jedno malo uglovito zacelje, koje sastoji od krugljastog isjecka.Ni na kojem od tih sarkofaga nema ni natpisa nit ikakog ornamenta. Slika 1 prikazuje nam oblik, slika 2 presjek po dužini, a slika 3 poprecni presjek veceg sarkofaga. Spoljašna visina donjeg dijela . . . . . . " . 51 cm. „ „ poklopca......, . . . 31 „ Duljina nutarnjeg prostora . . ...... 188 „ Širina „ „ pri uzglavju .... 50 „ „ „ „ podnožju .... 48 „ Dubljina nutarnjeg prostora od 2l/2 cm. debelog zuba na strani donjeg dijela izmjerena..... 41 „ U manjeg sarkofaga primijetilo se, da je strana pri podnožju i vec otprije izbijena, a sarkofag produžen nadostavljenim kamenitim plocama. Ocevidno je bio prekratak za dijete, koje se je imalo u njemu sahraniti. Spoljašna mu dužina donde, gdje je prelomljen, iznosi 118 cm. „ širina pri uzglavju . . ... . . 52 „ Ukupna spoljašna visina ......... 50 „ Spoljašna visina donjeg dijela ........ 30 „ „ „ poklopca........' . 20 „ Širina nutarnjeg prostora......... 30 „ Dubljina nutarnjeg prostora donjeg dijela, izmjerivši je od gornjeg brida okvira.....20 „ Kad je godine 1882. žandarski stražmeštar otvorio veci sarkofag, odmah je pokupio i odnio stvari, što je unutri našao, tako da mi doticni radnici ne umješe ništa potanje za njih da kažu. Samo toliko rekoše svi, da je tu bilo kojekakih zlatnih predmeta, uz to i prstenja i jedna oveca metalna kutijica. Da li se je našao kaki novac, niko mi ne umjede reci. U sarkofagu, što je ove godine iskopan, nagjeni su ovi predmeti uz kostur djeciji: 1. Uz glavu dvije zlatne naušnice (SI. 4.J. Ove sastoje svaka od jednog prostog zlatnog koluta s natak-nutim filigranskim košicem i privješenim nastavkom. Nastavci, koji su pri rubu udubljeni , s gornje su strane ukrašeni zelenom polukrugIjicom od nekog stakla a ispod toga plosnatim kameckom od plemenitog granata (almandina). Premjer je zlatnim kolutovima 16 mm, premjer je i visina košicima 9 mm., duljina nastavaka 17 mm., a najveca im širina 7 mm. 2. Na mjestu do vrata bijaše -nakit, koji sastoji od cistog granat-nog zrnca u sredini i 4 trostruke zlatne cjevcice (SI. 5.). Premjer zrnca 8 mm., dužina cjevcica 13 mm. a debljina im 4 mm 3. Ondje po prilici, gdje bijahu prsa, dvije sasvim jednake fibule od srebra izmiješana s obiljem bakra, s prednje strane pozlacene i ukrašene svaka sa dva uložena oka od almandina (.SI, 6.). Cijela im dužina iznosi 85 mm,, najveca širina 42 mm. Dr. Much priopcuje u svome atlasu na tabli XCV. SI. 10. sliku jedne fibule iz Bokenv-Mindsenta kod Segedina u Ugarskoj, koja je velicinom i oblikom našoj gotovo posvema ravna, te se od ove u glavnom samo time razlikuje, da u mjesto dva ima 4 uložena oka. 4. Isto tako u predjelu prsa bijaše sploštena okrugla kutijica (bula) od srebra, 40 mm. vis