A. Ravni grobovi kod Sreteša u opcini Rjecici. U jesen 1888. cuo sam prigodom jednog službenog putovanja od žandarskog stražmeštra u Doboju, da su u mjestu Sretešu prilikom gradnje nekake štale nadeni razliciti broncani predmeti i da mu ih je seljak Ivo Tuko ponudio, ali ih on nije uzeo, jer mu se cinjahu bez vrijednosti. Na moj zahtjev, da te broncane predmete potraži i zemaljskom muzeju u Sarajevu pošal.e, javi mi ukratko za tim, da je neki rodak toga selaka nadene predmete vec prije nekog vremena dobio i po njegovu kazivanju odnio u Zagreb. Rece mi u ostalom, da se takih bronCanih predmeta pa i ilovastih rbina kod one kuce dosta nade i da mu je seljak obecao, da ce onom prilikom, kad bude na proljece god. 1889. kopao podrum, zemlju na onom mjestu pažljivo pretražiti, pa ako što nade, njemu predati. Ja to javim mome prijatelu dru Makancu u Sarajevu, pa pošto je vrijeme onda još bilo dosta prijatno, uglavimo, da cemo poci u Sreteš da za pokušaj prekopamo ono zemljište i da ga proucimo, prije nego što ga seljak namjeravanim kopanjem ispremiješa. Kako smislismo, tako ucinismo i to dana 26. do 28. decembra 1888. Malo seoce Sreteš u opcini Rjecici leži istocno od železnicke postaje Kakanj Doboj na jednome brijegu, otkuda je prilicno dalek pogled. Ondje nam sjeverno od kuce Ivana Tuka u sjeverozapadnom kutu temelja, uzidana za malu štalu pokazaše mjesto, gdje su onom prilikom, kada su kopali temel, u dubljini od 50—60 cm iskopali covjeciji kostur, položen od istoka prama zapadu, i to s glavom na zapadnoj strani. Uza nj naceno je od broncanih predmeta: dvije grivne, jedna 8, a jedna 9 puta savijena, prsten, i ovaj više puta savijen, naušnice s dvije špirale od žice, a blizu lubanje nekaka plosnasta sprava, nalik na loncev poklopac s gukom u sredini, — možda sredina od štita. Nadal.e bijahu oNdje utarci od ilovastih posuda, koje je slabo ko gledao. Ali, kako rekosmo, sve te nadene stvarp otpremljene su. Situacija Tukove kuce i najbiiže joj okoline vidi se na priklopljenom nacrtu (sl. 1. i sl. 2.), koji se mecu tim ne može smatrati posvema tacnim, pošto mi onda nikake sprave za mjerenje nijesu bile pri ruci. Sjeverno od kuce (c) leži receni uzidani temel, za štalu (g) koji zahvata u spomenuto zeml.ište, a u sjeverozapadnom kutu zabil.ežen je položaj najprije nadenog kostura sa 1 (sl. 2.). Ovaj temeljni zid nalazi se u nekoj uzvisini I, koja ]e djelomice bila pokrivena kamenom za gradnju, te sam ja najprije u njemu nazirao veoma deFormiranu gromilu od 15 m. u premjeru po prilici. Sjeverozapadno otale stoji okrugla humka, zabilježena sa II, koja ima od prilike 20 m. u premjeru a 130 cm. visine, te nam se, pošto malo po njoj zarovismo, ucini, da sastoji od vapnenaste laporace i zemlje (sl. 1.). Sjeverozapadno od te humke naporon nadosmo navrh nekog oglavka, koji se je na istocnoj strani strmo okomio, a na zapadu se hvata ponešto nagnute oranice, u pravcu prama jugozapadu, red kamenitih gromila, s premjerima od 12 do 18 m., koje su na nacrtu (sl. 1.) obil.ežene sa III—VI. Od ovih ona sa IV naznacena ima u sredini udubinu, duboku oko 80 cm., kanda ]e neko vec prije ondje kopao. Sel.ak nam pricaše, da je on te humke u svoje vrijeme vec preuzeo u ovome stanju, a oranicu, koja se prostire zapadno otuda, i gdje je prije bila šuma, da ]e prije 15 godina po prilici sam iskrcio. Po evemu što je ovdje receno, cinjate se doeta pouzdano, da smo se u Sretešu namjerili na grobne humke, te za to prema tomu udesismo sve što treba, da se te humke pretraže. Od ejeverozapadnog kuta temelja od štale bude prama sjeveru, dakle. prema sredini humke I., kako je zamišljasmo, nacinjen jarak od 2 m. ši-rine i nastavljen do tacke a. Odmah pri pocetku toga jarka ispade dosta ilovastih rbina i malih komadica drvenog uglja iz tla, koje je eastojalo od vapnenaste laporace i zemlje. Pri daljem kopanju bivalo je manje rbina i ugljevlja, ali za to nacoemo malih komadica živinskih kosti. Ove su bile vec sasvim istro-šene, te se je samo ro komadicu zuba moglo suditi, da su od veceg preživara. Pri du ljini jarka od 4'5 m. naicosmo u dubljini od 60 cm. na ovecu, : ali sasvim zdrobljenu crnu ilovastu posudu sa slabo izvijenim, debelim rubom, kojoj su Jtarci tako vec bili rastvoreni i smekšani, da ih se ' je vecina pri iskopavanju — uz najvecu opreznost — razmrvila. Uz tu posudu bila je zemlja unaokolo crveno ispecena i pepelom izmiješana. Kad eu se kašnje utarci prali, opazilo se je, da su obje strane recene posude bile zacacane. Dalje spram tacke a ponestajale su ilovaste rbine sasvim; ali blizu površine nacoše radnici željezni cavao današnjeg vremena, za tim oštrobride crijepove od žuckastog na cekrku zidanog lonca od ilovace, pune tinjca (macinog zlata), kaki ee i danas onuda grade i u tamošnjeg naroda upotrebljavaju. Tek sada saznasmo, da je na onome mjestu prije bila pojata, koju je irije više godina spalio grom. Mala humka, koju sam prije držao za deformirani ostatak gromile, nastala je dakle valjda time, što je ona pojata prijašnjih godina izgorjela i što su onamo nabacali zemlju, kad su kopali temelj za gatalu, te ona po tome ni u kakoj svezi ne etoji s onim ravnim grobovima, što se onuda nalaze. U isto vrijeme zaroviemo na onom lijepom oglavku II. od zapada jarak s1 (slika 1.), ali se doskora pokaza, da je to samorodna stijena odja vapnenaste lapornjace, koju je na 40 do 60 cm. oklopila kora istrošene smjese lapora i zemlje. I to dakle ne može biti nasuta gromila, otpoceti posao napustismo. Poslije te nedace otpocesmo radnju kod netaknute na oko humke V. 1 te je jarkom (slika 1.) s juga gogovo sasvim prerovismo. Sastavljahu je komadi od smjese laporastih ploca i mrke šumske zemlje; ali se tu ne nace nikaka traga ugljevlju, pepelu, kostima ili rbinama i tim manje kostur ili ostanci od sažganih kosti. Velika je dakle sumnja, da bi se tu i dubljim rovanjem našlo grobište. One cetiri humke III. do VI. stoje, kako rekosmo, do jedne oranice, pa i ako ih je sadanji gospodar našao ovake, kake jesu, prije nego što » je ondje iskrci