INFOBIRO: MEDIACENTAR SARAJEVO

GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

01.01.1891

Stari bosanski natpisi.

Autori: ĆIRO TRUHELKA

I. Natpis iz Kocerina. Od svih natpisa, koji su do sada u Bosni i Hercegovini naceni, bez sumnje je zbog svojeg teksta najzanimljiviji onaj, što je nekoc usjecen na nišanu stojao sred polja kokerinskog (u kotaru mostarskom), a sada je ondje uzidan u župnikovom stanu. Natpis spominje historicke osobe i dogacaje, te je uz priopceni natpis sa Drežanke dosada jedini, kojemu se postanje može sigurno utvrditi. U tome natpisu naziremo važan prinos našoj paleografiji, a bice nam pouzdano pomagalo za približno odrecivanje kronološkog reda mnogih nedatiranih natpisa. Dok je natpis na Drežanki nastao najkašnje god. 1367., natpis je kocerinski za pedeset godina mladi, jer je izracen oko god. 1411. Prispodobivši obadva natpisa, naki kemo u njih ve like srodnosti. Karakter je pismenima jednak, a i tehnika kratica ista je u oba natpisa. II tu i tamo stegnuta su tri cetiri pismena u jednu kraticu a vrlo su cesto pocetna slova spojena sa završnim slovom precašnje rijeci u kraticu. Zanimljivo je došljedno upotrebljavanje znaka „v", koje se doduše i kroz kasnije natpise provlaci, ali sve neizvjesnije i nepravilnije. Znacajno je, da se i u tom natpisu (narjecje je ikavsko) k upotrebljuje u znacenju „ja", a e mjesto „je", docim za , koje se u natpisu sa Drežanke izražava sa k ima posebni znak. Slovo k pisano je jedan put obratno m. Natpis je vrlo lijepo sacuvan, samo donja cetiri retka, koja su valjda bila utonula u zemlju, izlizana su od vlage. Natpis taj procitao je po prijepisu Fra Grge MarTika slavni Ðuro Danicik, te je priopkio svoje citanje u (god. 1881. br. 4.) Donosimo faksimile natpisa po snimku, što ga je muzeju priposlao gosp. Matija Kulier, prijašnji upravitelj ispostave u Posušju. Citanje je Danicicevo do nekih sitnica korektno. Natpis cita se po faksimilu: Va ime oca i sina i svet(a)go d(u)ha aminv. Se j leži Vig(a)nB Miloševicv služi banu Stipanu i kralu T(vrt)ku i kralu Dabiši i kralici Grubi i krala Ostoju i u to vrime doide i svadi se Osto(j)a kralv s hercegom i z Bosn(o)mv inaUgre poje Ostoja. To vrime mene Vigna doide konvcina i legohv na svojmv plemenitomv] podv Kokerinomv. I molu vas ne nastupajte na me: Ja s(a)mv bilv kakovi jeste vi kete biti kako jesam ja. II. Natpisi iz okolice D. Hrasnog (Hercegovina). Priopcujem nekoliko natpisa iz okolice Donjeg Hrasnog, gdje ima razmjerno najviše spomenika te ruke, a u brojevima što slijede, nastaviku tu seriju. Mnogi su doduše vec u priopceni, ali nepotpuno, pa ih na novo priopcujem tijem radije, što sam nagadanja i kombinacije, na koje ondje vrlo cesto nailazimo, zamijenio vjernim faksimilom originala. Citatelji ce tijem najlakše moci sami prosuditi karakter a i tekst natpisa. Faksimili nacinjeni su po snimcima, što mi ih je po mom naputku nacinio gosp. Petar Šarjanovic, ucitelj u D. Hrasnu. Lijepa mu i ovdje hvala na trudu i muci, a i molba, neka ustraje. Valja mi kod tijeh natlisa svratiti pažnju na neke osebnosti. U natpisu iz Podgradinja (br. 4) je mjesto 1e (,Jelom). U natpisu iz Derana zanimljiv je aorist lže mjesto obicajnog „leži". Burmazin (8) u „Ðurenovic". U ovome što sdijedi (9) zanimljivo je nejasno ime „Mrarovacic" idi „Marovacic". Može biti da je to ime u savezu sa „Marovlah", „Morovlah", „Morlako". 1. Citaj: A) A se leži Bogavanv Tarahv Bolujnovijcv sjem. Natpis je na stecku i to pola na procelju a poda na dnu. Sa pobocnih strana stecka izvajane su stidisticki ljudske podobe kako se uhvatiše rukom za ruku u kolo. S jedne su ih strane peterica, s druge trojica, od kojih jedna na kraju — možda kolovoca — drži mac u ruci. g 2. Citaj: Ase leži Radosjavv Herakovicv. Ovd legoh na svooj pleme(ni)toj odmiraci, i ta je maka bl(a)ga. Natpis je blizu prvašnjeg na velikoj ploci. Pod njim je izvajan štit preko maca. Obrubljen je kamen prosto izvajanim cenarom. 3. Citaj: Ase leži dobri junak i coek Vlatko Vukovijc. Piše Semorad. Natpis je na golemom krstu, koji leži izvaljen na jednoj ploci u jednoj n.ivi blizu nekropole boljunske. Krst prikrio je skoro svu plocu, ali se i na n.oj razabira po koje urezano slovo. Kad se krst odvali, priopcicemo i taj natpis. Podgradinje. Krst sa ovim natpisom za pravoslavnom je crkvicom u groblju sa blizu 90 starih grobnica. Zadnja tri retka urezana su na drugoj strani krsta. 5, Cita se: Ase (le)ži Ninoe Lupovcicv sinom & Crjepom. Natpis je na jednom nedavno obaljenom stecku na procelju. Derani. Cita se: Ase leže Hejrakv na svoi j baštini na plemenijtoj. Natpis je na jednoj ploci, koja leži u gustoj šikari sred njive Mate Šutala u Blatskom dolu. Uv natpis leži izvaljen krst, uriješen prostom rezbarijom, a jedan je od najvecih, što ih ima u Herdegovini. Radi gusta trnja mucno je doci do napisa. Lastva. Burmazim. Citaj: Ase leži Ðurenv Pukšivk Natpis se nalazi na oborenom stecku. 9. Citaj: Ase krst Miluta Mrarovacic(a) Natpis na krstu. III. Natpis iz Gucije gore. Citaj: Ase leži Petjarv Kušetici ovoga bratv Matija starinomv L..... I na svoj baštini. Natpis u vrtu kraj manastira u Gucijoj gori na jednoj povisokoj, gustom travom zarasloj obloj gromili. Narod je nazove krisom (klisa, ess1ev1a = crkva) te tako može biti da su tu zasuti ostanci crkvice. Kamen, na kome je natpis, (vis. 1*80, šir. 0'90 m.) uspravan je, gore zaobljen i polukružnim izrescima uriješen. S prednje strane uklesan je krst, sa stražnje vijenac a u njemu ljiljan — uspomena na staru heraldicku tradiciju bosansku. Natpis je svakako stariji nego sadašnji manastir, jer se veli, da je zemlja — sada fratarska — baština Kušeticeva. Natpis kušao je da cita pokojni fra Ante Kneževic, te je i po slovima zarezivao, ali procitao ga nije. NAPOMENA: U PDF formatu dostupne su: Slike (Natpis iz Kocerina, Natpisi iz okolice D. Hrasnog, Natpis iz Gucije gore); fusnote.