GLASNIK ZEMALJSKOG MUZEJA,

01.10.1892

Osječenica i Klekovača planina kod Petrovca.

Autori: FRANJO FIALA

Ova je studija pošljedak botanickog ispitivanja obiju gore imenovanih planina u julu 1891. 0 tamošnjoj flori mogu samo za to da prikažem prilicno potpunu sliku, jer mi je gospodin dr. Ginter pl. Bek u junu 1892. na tim planinama sabrane biljke najljubaznijim nacinom stavio na raspolagaše; materijal recenog gospodina sadržavao je gotovo svu proljetnu floru. Klekovaca, kojoj povor, pružen od sjeverozapada prama jugoistoku, nadvisuju obje glavice, Velika Klekovaca 1961 m i Mala Klekovaca 1761 m, leži jugoistocno od kotarske varošice Petrovca, te u glavnom sastoji od kredinog vapna. Podno planine prostiru se ogromne guste jelove šume, a u njihovoj hladovini zaklanja se u mekoj prostirci od bujne mahovine i paprati pogdjekoja rijetka biljka; tako je za ove prijedjele veoma karakteristicno, što ovuda uspijeva daphne laureola cardamine trifola, godijera repens, cara i neothia nidus avis. Od 1200 m visine pocite omorika zamjenjivati jelu, dok i omarovoj šumi u visini od 1600 m po prilici ne bude kraj, te klekovina mjesto nje zaprema zemljište. U toj regiji cini sitnogoricu grmlje asa shamaemespilus u tolikoj množini, da bi se gotovo moglo govoriti o brekinjinoj šumi. U visini od 1740 m pocinje vec grmlje, kojim su stijene obrasle sve do visine od 1900 m, tako da su samo sasvim strmi kukovi i grebeni ostali ogoljeni. Od drvenastog bilja zastupani su medu klekovinom obilato salix silesiaca, salix relusa, rosa alpina lonicera alpigena,vaccinium vitis idaca i arctostaphylos uva ursi. Grebeni Male Klekovace obrasli su šumom klekovini slicne geniste radiate; a po ostrminama može se tamo amo naci po koji berberis vulgaris. Iz flore alpinske regije karakteristicne su ove vrste, što rastu no stijenama: asplenium fissum, cystopteris alpina, aspidium. Alpinske tratine nema na Klekovaci; ali pri kraju klekove šume, a i u samoj klekovini ima livadastih mjesta, po kojima rastu biljke, kojima je draga crnica, kao i druge. Kao veliku rijetkost našao je dr. G. pl. Vek na vrhu Klekovace nekoliko egzemplara.Osjecenica planina, koju od Klekovace dijeli Crvljivica planina, a prostire se jugozapadno od Petrovca, dosiže na najvišem mjestu do 1795 m. Zapadni i sjeverni obronci prilicno su ogoljeni. U predalpinskoj šumi ima po višim mjestima pomiješane bukve, koja onda prelazi u formaciju bukve kao grma. Od sitnogorice valja navesti ove vrste: Klekovina, koja otpocinje u istoj visini kao i na Klekovaci, raste po najvišim grebenima i glavicama, tako da za alpinsku formaciju samo ostaje mjesta na nekojim stijenama i hridovima. U klekovini nalazi se pojedince, i polutance. Izmedu alpinskih žitelja valja spomenuti posljedna vrsta ovdje kao i na Klekovaci cini mala, klekovini slicna ostrva. Iz flore alpinske tratine valja ove vrste istaknuti kao karakteristicne tice: Osobito je zanimljivo, što na obje recene planine nema ni jedne od poznatih dosele endemickih vrsta, kakih ima u južnoj Bosni; one prije pripadaju podrucju flore susjednih hrvatskih planina. U spisku, što ovdje slijedi, zabilježio sam one vrste, koje je samo dr. pl. Bek našao, imenom sabiracevim, dodanim u zagradi, a uz one vrste, kojih ima na oba mjesta, zabilježena je samo regija flore.. A. na, u alpinskoj regiji (Vesk)., u alpinskoj regiji. podrucje klekovine. Predalpinska šuma Klekovace (Vesk). Ro1uros1tt e V. Predalpinske šume Osjecenice. Predalpinska i alpinska regija. Asplenium Jissum Kitaib. Aspidium loncMtis Sw. Aspidium spinulosum Sw. Aspidium lobatum Sw. Aspidium rigidum S"W. Cgstopteris alpina Desv. Botrgchium lunaria 8w. . Lgcopodium annotinum L Lgcopodium Selago L. B. Phanerogamae. Taxus baccata L. Juniperus sibirica Burgsd. Pinus sglvestris L. Pinus pumilio Haenke. . Picea vidgaris L. K. Abies alba Mili. I. Festuca pungens Kit.. Poa alpina L. Sesleria tenuifolia Schr. Melica nutans L.. Garex atrata L. Carex laevis Kit.. Carex digitata L. . Carex ornithopoda W Luzula maxima D. Lilium carniolicum Bernh. Allium ursinum L. Attium Victorialis L. Muscari botrgoides Mili.. Veratrum album L. Veratrmn Lobelianum Bernh. . Maj'anthemum convallaria Wig. (Beck). Convallaria majalis L. Polggonatum verticillatum Allion. Streptopus distortus Mi . Pariš quadrifolia L. ' Galanthus nivalis L Grocus Heuffelianus Herb. Iris graminea L. Platanthera bifolia L. Orchis sambucina L. Orchis Spitzelii Saut. Orchis macidata L. Goodgera repens R. Salix silesiaca Will Salix retusa L. Salix grandifolia Sez. Bumex arifolius Ali. Bumex scutatus L. Polggonum bistorta L. Poligonum viviparum L. Stellaria nemorum L. Diantlius strictus Sm. Diantlius petraeus W. Heliosperma auadrifidum Reichenb. Berberis vulgaris L. Tlialictrum aquilegifolium L Anemone baldensis L. Anemone nemorosa L Banunculus scutatus W. K. Eanunculus platanifolius L Ranunctdus montamus W. Banunculus gracilis Schl. CalUantliemum rutaefolium Schott. . Trollius europaeus L. Actaea spicata L. . Corgdalis tuherosa D. Arabis alpina L. Arabis hirsuta Scop. Arabis bosniaca Gr. Beck. Arabis Scopoliana Boiss. Cardamine trifolia L Dentaria enneaphglla L Dentaria trifolia W. K.Y Dentaria bidbifera L. . Dentaria polgphglla Kit.. Ergsimum helveticum D. C. . Lunaria, rediviva L. . Kernera mgagroidesMei. Thlaspi alpinum Crtz. Biscutella laevigata L. Vesicaria graeca Reut. Viola biflora L. Viola declinata W. K. Helianthemum glahrum Helianthemuni alpestre Geranium sylvaticum L. lio; Linuin capitatum Kit. : Polagala calcarea Schltz. Ilex aquifolium L. Rhamnus fallax Boiss. Astrantia major L. Hojac , Ergngium alpinum L. Pkpsospermum verticillatum . (Beck). Pleurospermum austriacum. GhaeropJijjllum ftirsutum L. Antliriseus alpestris Wimm. Ehodiola rosea L. Saxifraga, aizoon L. Saxifraga, rotundifolia T Ribes alpinum L. Daphne mezereum L. Daphne Laureola L. Mercurialis perennis L. Pirus communis L. Pirus malus L. Gotoneaster integerrimus Sorbus aucuparia L. Aria chamaemespilus Host. F . Aria nivea Host. Aria nivea Host. X Rubus saxatilis L. Rosa alpina L. Potentilla aurea L. Potentilla Glusiana Jocq. A, Potentilla montenegrina Pant. Drgas