koja je po modernom paviljonskom sistemu sagragjena u koševskoj dolini po sjevero-zapadnoj strani Sarajeva. Na lijepom otvorenom i sunčanom položaju bolnica se prikazuje očima kao kakva moderna varošica. Sagragjena i uregjena po suvremenom t. zv. paviljonskom sistemu, bolnica imade četiri odjeljenja: za unutrašnje, kirurgične, kožne i ženske bolesti, a svojih 20 zgrada prema uredbi i podjeli svojoj. Razne vrste ljudskih bolesti imaju svoja zasebna zdanja za bolesnike, koja stoje pod upravom svojih primarnih i sekundarnih liječnika. Jedan od ovijeh primarnih liječnika upravlja kao direktor cijelom bolnicom. U svemu djeluje u zemaljskoj bolnici 10 liječnika, a ostalo upravno i podvorno osoblje eini oko 56 duša. U zemaljskoj bolnici imade zasad 237 postelja za bolnike, a može se u nju smjestiti i do 300 postelja. Draga slika „Bošnjaka" predstavlja nam unutrašnje uregjenje jedne dvorane za bolnike, a još jedna uredbu bolničke kuhinje. Zemaljska bolnica imade svoje zasebno električno osvjetljenje, vodovod i lijep park, u opće takvu unutrašnju uredbu, kakvu mučno da imade koja bolnica po torn sistemu u drugim naprednijim zemljama, Ustanova ove zemaljske bolnice predstavlja svakako novu epoku u razvitku naše javne zdravstvenosti. Ambulantna posjeta u zemaljskoj bolnici raste dnevno sve to vise, može se reći da je upravo ogromna, a to je znak, da je stanovništvo odniah slivatilo cilj ove dobrotvorne ustanove, pa ju svojski i prigrlilo. Prosječno dnevno stanje unutrašnjih bolesnika bilo je napr. u julu 1165, u augustu 145'7, u septembru 166, a u oktobru oko 177 bolesnika koje iz Sarajeva, koje iz vilajeta. Kad je ljetos u Sarajevu vijećao megjunarodni kongres prehistoričara i arheologa, pohodili su oni članovi kongresa. koji su liječnici, sa čuvenim profesorom drom Virchowom na eelu. novu zemaljsku bolnicu i izrazili su se o izvedenju osnovne zamisli i o unutrašnjoj uredbi njezinoj rijeeima punog priznanja i najveće pohvale.