Ide Mladen vodi partnzane, Razveo ih na sve četir strane. Herojska se borba razigrala, Kozara se slavom ovjenčala. Na surovoj i slobodarskoj Krajini Bosanskoj sastajale su sed i rastajale vojske partizanske. Tu su se, u zajedničkim borbama, upoznavali i bratimili partizani Jugoslavije: Srbijanci, Crnogorci, Ličani, Sandžaklije, Dalmatinci, Hrvati, Hercegovci, Bosanci, Vojvođani, Slovenci. Krajina je bila jedna od kolijevki oružanog bratstva naših naroda. Volјena i slavna postala je Krajina: dala je domovini najviše boraca, a u slavnu istoriju narodne borbe zabilјežila najveći broj Narodnih heroja. Pored Sime Šolaje, jedan od najpoznatijih kod naroda Bosanske Krajine bio je Narodni Heroj doktor Mladen Stojanović. Još za vrijeme stare Jugoslavije doktor Stojanović, stari borac rodolјub iz redova „Mlade Bosne", bio je poznat i volјen u Krajini kao dobar i savjestan liječnik, čovjek čija je ordinacija bila širom otvorena za siromašni narod naših krajiških sela i varoši. Čitave povorke, prava hodočašća obolјelih žena i lјudi kretali su se iz dalekih sela u Prijedor doktoru Mladenu na besplatan pregled i savjete. Znao je za nj svaki boleenik i tražio ga kao poslјednju nadu. Kad je u Krajini planuo ustanak, doktor Mladen opet se našao među svojim narodom kome je trebalo pomoći i savjeta. Zapalivši školu u koju su ga bile zatvorile ustaše, on iskorišćava zabunu koja je nastala oko požara, bježi iz zatvora i prebacuje se u planinu Kozaru, stavlјajući se na čelo pobunjeničkog naroda. Sav narod kozarskih sela odmah se sjatio oko popularnog i omiljelog doktora Mladena. Izdan i ostavlјen od svih dotadanjih razvikanih političkih vođa, poslanika i ministara, narod ovoga kraja, progonjen i prepušten sam sebi, našao je u Mladenu pravu narodnu majku, rukovodioca i sudruga u borbi i svim nevolјama. Zajedno s mladim borcima koji su, na poziv Komunističke Partije, krenuli da dižu narod u borbu protiv okupatora i izdajnika, doktor Mladen organizuje na Kozari prve partizanske Jedinice i okuplјa narod u jedan jedinstveni i čvrst front zajedno s njegovom vojskom. Organizuje i stvara onu legendarnu Kozaru gdje svak postaje borac od djeteta i žene pa do atarca, Kozaru koja se ovjenčala besmrtnom slavom u svojoj besprimjernoj herojskoj borbi za vrijeme krvave švapsko-ustaške ofanzive 1942 god. Zavađen i razjedinjen podlom i krvavom rabotom okupatora i domaćih izdajnika, narod je stajao na pragu međusobnog istreblјenja i krvavog razračunavanja. Svojim velikim autoritetom i svim svojim snagama doktor Mladen radi da ostvari borbeno bratstvo i jedinstvo čitavog naroda. Rame uz rame s nјim nalaze se na tom poslu Hrvat Josip Mažar Šoša, docnije slavni komandant Kozarčana (pao na Travniku kao potpukovnnk NOV) i Musliman Osman Karabegović, lјudi koji su prvi dali i ukazali put svakom poštenom rodolјubu Krajine. Nije onda ni čudo što su se već prvih dana hrvatski domobrani radovali kad će i oni da krenu prema Kozari. — Idemo na Kozaru, tamo je dr. Mladen Stojanović. Nјemu se možemo predati. — Kad je pod navalom italijanskih divizija pao Drvar i četnici stali da kroz narod šire duh izdaje i kapitulacije, Mladen ostavlјa Kozaru i kreće širom Krajine da kod naroda podiže borbeni duh i ulijeva mu vjeru u pobjedu i u pravednost njegove oslobodilačke borbe. Po svim selima Podgrmeča i Drvara narod sa svih strana sliježe se na zborove da čuje omilјenog doktora Mladena. Žene, lјudi, omladina slušaju ga sa suzama u očima. Zborovi se pretvaraju u borbene manifestacije. Narod osuđuje ustaško-četničku izdaju i čvrsto se zbija oko svoje mlade partizanske vojske. Dovolјno je bilo da se Mladen samo pojavi u jednom mjestu, pa da se odmah sav narod razvedri. Evo doktora Stojanovića! Pa kad je on s nama i na našoj strani — dobro je. Početkom 1942 doktor Stojanović prelazi u Centralnu Bosnu, gdje se tih dana formira Operativni Štab za Bosansku Krajinu. U tom štabu dr. Stojanović postaje zamjenik komandanta Operativnog štaba popularnog „Španca", Koste Nađa, sadašnjeg komandanta Treće armije. Nastojeći da suzinje četničku izdaju koja se tih dana bila razmahala u Centralnoj Bosni, dr. Stojanović bio je ranjen u glavu na Lipovcu, i to iz zasjede koju mu je postavio četnički izdajnik Lazo Tešanović, učitelj, sa kojim je dr. Mladen bio pošao na pregovore da ga na lijep način odvrati od izdajničkog puta kojim je krenuo. Nekoliko dana docnije, izdajica i njemački špijun Rade Radić, četnički komandant, napada na bolnicu u Jošavci u kojoj se nalazi dr. Mladen, ubija naše ranjene borce, među njima i dra Stojanovića. Pao je Mladen od izdajničke ruke, ali je ostao u sjećanju svakog Krajišnika. Kao nekad o starim junacima, o njemu je progovorila narodna pjesma — Oj Mladene, druže mio, ti si dobar junak bio... Zbog njegove herojske borbe za slobodu svog naroda, Vrhovni štab naše vojske proglasio je dra Mladena Stojanovića sa Narodnog Heroja. Neka je slava i vječan spomen Narodnom Heroju dru Mladenu Stojanoviću! *) Prenosimo ovaj članak o doktoru Mladenu Stojanoviću iz lista „Život i zdravlјe«, april 1946 god. Članak je napisan povodom komemorativne akademije koja je održana na Kolarčevom univerzitetu. Uredništvo