Pregled fokusa

Naslov: Preispitat ću rad direktora javnih preduzeća.

Izvor: Predrag Klincov., 03.decembar 2010., Nezavsine novine

Kroz predstojeću reformu javne uprave biće preispitan i rad menadžmenta javnih preduzeća, ali i uopšte samo funkcionisanje tih preduzeća, najavio je Aleksandar Džombić, mandatar za sastav nove vlade RS. On je rekao da će od Uprave javnih preduzeća tražiti da oni objasne kako će sanirati probleme i kako uopšte vide razvoj tih preduzeća. Džombić ističe da će fokus nove vlade RS biti na ekonomiji, te će stoga zajedno sa privrednicima i poslodavcima, ali i drugim socijalnim partnerima radiuž na uklanjanju administrativnih barijera i pojednostavljenju tehnologije rada javne uprave. Sastav nove vlade, prema njegovim riječima, biće poznat 15. decembra, do kada će trajati koaliciona usaglašavanja. "Ako Vijeće naroda RS bude formirano do 10. decembra, kako mi je najavio predsjednik Skupštine, mi ćemo odmah naredni dan zahtijevati saziv Skupštine za formiranje Vlade. Znači, Vlada bi mogla biti sazvana polovinom decembra i tada će biti predočena sva imena i raspored svih resora", kazao je Džombić. U pregovorima koalicionih partnera koplja se lome oko najvažnijih resora finansija, industrije i energetike, unutrašnjih poslova, saobraćaja i veza, te poljoprivrede. Koliko je realno da DNS i SP dobiju neki od tih resora? DŽOMBIĆ: Što se tiče imena ministara suviše ih je rano spominjati, osim onih koja su saopštena na sjednici Izvršnog odbora SNSDa. To su Zoran Tegeltija za ministra finansija i Ranko Skrbić za ministra zdravlja i socijalne zaštite. Što se tiče takozvanih težih resora, DNSu je ponuđen resor saobraćaja i veza i to je već usaglašeno, dok se za ostale SNSD nedvosmisleno izjasnio da žele preuzeti odgovornost za te oblasti. Socijalisti traže poziciju ministra poljoprivrede, ali to nije realan zahtjev, zbog čega sam predložio da dobiju resor rada i boračkoinvalidske zaštite, koji je, po meni, jedan od najvažnijih resora, posebno sa stanovišta reformi koje nas očekuju u predstojećem periodu. Lično ne dijelim mišljenje onih koji dijele resore na važnije i manje važne. Svi imaju mogućnost, ali i zadatak da doprinesu razvoju RS. ! Možda SP upravo zbog i teških reformi i izbjegava Ministarstvo rada? DŽOMBIĆ: Iskreno, nisu mi iznosili motive, već su samo prenijeli da su zainteresovani za jedno od tri ministarstva i to unutrašnjih poslova, poljoprivrede, te industrije, energetike i rudarstva. , Znači, socijalisti ne mot gu zasjesti u neku od te tri fotelje? DZOMBIĆ: Ne. Ta ministarstva je SNSD nedvosmisleno tražio i mislim da će to tako i ostati do kraja. DaliHDZiSDAdefinitivno ulaze u Vladu RS? DŽOMBIĆ: Izborni rezultat je pokazao da SNSDu treba pripasti tri četvrtine resora, što znači 12 ministarstava i onda još po dva ministarstva DNSu i SPu. Ako HDZ i eventualno SDA uđu u poziciju, onda bi dobili po ministarsko mjesto iz kvote SNSDa. Da li će oni ući u Vladu, još nije poznato. , Da li ste spremni da i iznesete sve izazove koje sa sobom nosi premijerska funkcija koja je, ipak, dosta složenija od Vašeg dosadašnjeg mjesta ministra finansija? DZOMBIĆ: Mogu reći da se radi o izazovnom mandatu koji bih podijelio na dva dijela. U prvih godinu i po do dvije karakterisaće očuvanje socijalne i fiskalne stabilnosti, a u drugom dijelu od dvije do dvije i po godine možemo govoriti o pozitivnim stopama privrednog rasta kakvog smo imali u prethodnom periodu. Sa stanovišta reformi koje nas očekuju definitivno se radi o izazovnom periodu, posebno u prvom dijelu, ali ja nemam rezerve u tom smislu. Naravno, postojaće poređenja mog mandata sa prethodnim premijerom RS Miloradom Dodikom, čovjekom izuzetne energije, hrabrosti i vizije. Međutim, imam njegovu podršku i očekujem savjete i sugestije, i očekujem da će on, sasvim logično, ponijeti najveći dio političkih pitanja na novu funkciju predsjednika RS. Na taj način će nova vlada imati mogućnost da svoju energiju uloži u realnu ekonomiju, privredu i socijalna pitanja. Ukoliko se ministri, od kojih će se tražiti požrtvovanost i angažovanost u radu, tako budu i odnosili, shvatajući to kao odgovornost, a ne privilegiju, nemam nikakvih sumnji da možemo napraviti dobar rezultat. Za Dodika se govorilo da čvrstom rukom vodi Vladu, drži kontrolu nad ministrima i njihovim sujetama. Da li možete na isti način iznijeti svoj mandat? DŽOMBIĆ: Neće mi biti problem da izgradim dobar i kvalitetan odnos sa svim saradnicima. Kada budu izvjesna imena svih ministara, sa svima ću obaviti veoma direktan razgovor i dati im do znanja kako će se sarađivati u narednom periodu. Ministri su prije svega članovi Vlade, pa tek onda odgovorni za resore. Znači, ne očekujete lične konfrontacije sa ministrima kakve su stalno prisutne u VladiFBiH? DŽOMBIĆ: To se, naravno, neće desiti. Kakvu saradnju očekujete sa opozicijom? Možda će biti lakša od protekle zbog koalicije SNSDa i SDSa na državnom nivou? DŽOMBIĆ: Očekujem korektan odnos, ali sam svjestan i odgovornosti pozicije i uloge opozicije. Iako u SDSu kažu da imaju 1.001 zamjerku na Vaš protekli rad? DZOMBIĆ: Pa dobro, možda je bolje da to njih pitate. Vjerovatno će čekati moj ekspoze pa će se odrediti prema tome. Ta 1.001 zamjerka je njihov stav, ali je sigumo dobro što je napravljena koalicija na nivou BiH i što se tamo brani interes RS. Novi predsjednik RS najavio je rezove u javnoj upravi. Da li ćete kao budućl premijer preispitati rad direktora javnih kompanija i visokorangiranih službenika u ministarstvima? DŽOMBIĆ: Jedna od reformi koja će biti na dnevnom redu je reforma javne uprave. Značajan dio primjedbi koji je došao iz Privredne komore i Unije udruženja poslodavaca odnosio se na administrativne barijere. Znači, ne na visinu poreza i doprinosa, već barijere koje su se namnožile kroz podzakonska akta. Mi ćemo zajedno sa privrednicima i poslodavcima, ali i drugim socijalnim partnerima, raditi na uklanjanju administrativnih barijera, a to bi značilo pojednostavljenje tehnologije rada javne uprave ne samo u Vladi, već i u jedinicama lokalne uprave. Kroz te aktivnosti ćemo, naravno, za određeni period doći do viška broja zaposlenih koje želimo preusmjeriti u realni sektor i ekonomiju. U tom smislu neće biti preispitan samo rad menadžmenta i Uprave, već uopšte funkcionisanja tih preduzeća, prilikom čega će se jasno tražiti vizija menadžmenta kako misle da saniraju probleme i kako uopšte vide razvoj preduzeća. v Šta je sa pomoćnicima ministara? DŽOMBIĆ: Mislim da značajnom broju pomoćnika mandat ističe u martu iduće godine, tako da će ministri kroz javni konkurs imati mogućnost da izaberu svoje saradnike. Novi ministri će odlučivati da li žele promijeniti tim od kojeg će, naravno, zavisiti njihov uspjeh koji će mene jedino zanimati. Koji će biti prvi potezi nove vlade u pravcu rješavanja najkrupnijih ekonomskih problema, poput visoke stope nezaposlenosti i sive ekonomije, te i dalje izrazito velikog spoljnotrgovinskog deficita? DZOMBIĆ: Ovdje se prije svega radi o Vladi kontinuiteta, te ćemo predano nastaviti s radom na svim projektima i reformama koje su započete unazad četiri i po godine, ili ćemo nastaviti da radimo sa projektima i reformama za koje smo napravili pretpostavku u prethodnom mandatu. Sto se tiče razvojnih projekata, pred nama je investicioni ciklus u energetiku, odnosno izgradnje hidroelektrana. Strategijom je utvrdeno da je iskorišteno samo 30 odsto hidropotencijala, projekti su već definisani, a za neke su već završena ispitivanja i mogu krenuti u realizaciju. Pored energetike i poljoprivrede, naš resurs i strateški pravac je svakako obrazovanje kao temelj razvoja RS. Tu su, takode, infrastrukturni projekti i mislim da ćemo vrlo brzo krenuti u realizaciju autoputa BanjalukaDoboj. Da nije bilo svjetske ekonomske krize uvjeren sam da bi "Strabag" obezbijedio finansijska sredstva, jer sam bio upoznat sa kojim je finansijskim institucijama pregovarao. "Strabag" jednostavno nije mogao predvidjeti ekonomsku krizu i zato nije dobio podršku finansijskih institucija. Kod infrastrukturnih projekata imamo i ostale dionice autoputeva za koje treba ispitati isplativost, zatim postoje najavljena infrastrukturna ulaganja u željeznicama, te smo u pregovorima sa međunarodnim finansijskim institucijama za finansiranje irigacionog sistema gdje bi došli do mogućnosti za povećanje poljoprivredne proizvodnje. Jedna od najbolnijih je reforma penzijskog sistema? DŽOMBIĆ: Početkom 2011. moramo ući u realizaciju Strategije reforme penzijskog sistema koja je definisala da se ide sa trećim stubom za koji je zakon već usvojen, ali nažalost zbog svjetske finansijske i ekonomske krize još nema interesa za dobrovoljne penzijske fondove. Formirali smo Penzijski rezervni fond koji će omogućiti efikasan način upravljanja akcijama koje je Fond PIO dobio u procesu privatizacije i očekujem da će on početi s radom do krajaovegodine. Tu onda preostaju reforme prvog generacijskog stuba u kome je glavni problem to što imamo samo 16.000 penzionera, odnosno njih sedam odsto sa punim radnim stažom, plus 16.000 penzionera sa ratnim stažom od četiri godine, te 20.000 naslijedenih penzija iz punog radnog odnosa. Znafi, moraćemo jasno odvojiti penzionere iz punog radnog staža i u zakonskom rješenju stvoriti prostor da oni u narednom periodu dobiju određena povećanja penzija, te vidjeti šta sa penzionerima sa posebnim pravima. Rješenje je obezbjedenje dodatnih izvora sredstava ili napraviti odredene korekcije. Ukoliko se sa socijalnim partaerima negdje i ne složimo sa zahtjevima za budžetskim sredstvima možemo utvrditi dinamiku kako doći do tih iznosa. Da li će doći do povećanja starosne dobi za penzionisanje? DŽOMBIĆ: Vidjeli ste da sve zemlje to rade. Za sada imamo jasan stav Saveza sindikata da ne želi dozvoliti pomjeranje starosne granice, dok Udruženje penzionera zahtijeva da visina penzija ostvarenih iz punog radnog staža iznosi 60 odsto prosječne plate u RS. Mislim da neće biti problema da s njima nademo kompromis nakon kojeg idemo na usvajanje zakona. Zašto se protivite povećanju budžeta institucjja BiH čak i po cijenu raskida sporazuma sa MMFom? DŽOMBIĆ: Budžet BiH za ovu godinu je 1,032 milijarde KM, od čega 689 miliona dobijaju od Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, te su uzeli još 17 miliona KM od sukcesije, što znači 706 miliona KM. Oni su u prvoj varijanti za budžet BiH za 2011. zahtijevali 920 miliona KM sa jedinstvenog računa UIO, što znači povećanje za 214 miliona KM. Na bazi nekih projekcija iz UIO, indirektni porezi će na godišnjem nivou porasti za 310 miliona KM. To nisu realne projekcije i mi smo ih osporili. One su napravljene tako da bi se zajedničkim institucijama moglo dati više novca. Mi ne možemo dozvoliti povećanje budžeta zajedničkih institucija BiH, niti povećanje zahvata sa računa UIO, jer bi RS time dobila zaduženje, a BiH novac. Pa sav teret krize, socijalnih pitanja i privrednog razvoja leži na entitetima. Vlada RS je u prethodnom periodu pravila najveća prilagodavanja, dok budžet zajedničkih institucija nije pravio uštede, a i to što ih je bilo na platama došlo je kao posljedica nepopunjenih sistematizovanih mjesta, što nije suštinska ušteda. Mi smatramo da je sada na Sarajevu da napravi uštede i smanji budžet BiH. RS ne može dozvoliti neko veliko povećanje zahvata sa računa UIO sa prethodne osnove od 689 miliona KM. Njihovi zahtjevi koji su pali sa 920 na 850 miliona KM su nedopustivi. Zašto bi RS dala državnom nivou svoje pare, a mi se zaduživali, pa makar to bio i uslov za sredstva MMFa, kao i za povlačenje sredstava Evropske komisije i Svjetske banke. Od zvaničnika zajedničkih institucija očekujem odgovomost, pogotovo što smo im argumentima ukazali na neke probleme kao što je činjenica da 22.000 zaposlenih u zajedničkim institucijama ima za oko 50 miliona KM veće plate u odnosu na institucije RS u kojima je 34.000 zaposlenih. Projekcija MMFa je da i će BiH u ovoj godini ostvariti blagi rast bruto domaćeg proizvoda od 0,5 odsto. Kakve su Vaše procjene za RS? DŽOMBIĆ: Ne znam da li je MMF imao dobm projekciju. Mi očekujemo da će rast BDP BiH biti na nuli ili nešto malo iznad, a da će RS biti nešto više od tog prosjeka. Smatram da je RS u boljim ekonomskim uslovima u odnosu na FBiH i okmženje.

U fokusu poljoprivreda i metalski sektor

Šta podrazumijeva najavljena reindustrijalizacija? DŽOMBIĆ: Mi moramo podići učešće industrijske proizvodnje, gdje poseban problem predstavlja značajan uvoz prehrambenih proizvoda. Ne mislim da to sada treba da rješavamo kroz pravljenje državnih prehrambenih preduzeća, ali bismo mogli pružiti svaki vid podrške, bilo kreditne ili suvlasništva, gdje bismo preduzetniku prepustili da nađe tržište i preuzme inicijativu za pokretanje kapaciteta. Naravno, nastavićemo sa podrškom Investicionorazvojne banke RS, a obezbijedili smo i finansijska sredstva od Evropske investicione banke i Svjetske banke. U poljoprivrednom sektoru postoji problem nedostatka hladnjača i sušara i to je ono što treba da bude orijentacija. Takođe, sa predstavnicima Konfederacije sindikata RS sam razgovarao o mogućnostima i prostoru za razvoj metalske i namjenske industrije u pravcu pronalaženja novih tržišta. Zadatak ove vlade biće stvaranje boljeg poslovnog ambijenta i olakšavanje uslova rada privrednika kroz smanjenje administrativnih i poslovnih barijera. Uslov je svakako i poboljšanje transparentnosti rada inspekcijskih organa i podizanje efikasnosti rada pravosudnog sistema. Svakako je važno nastavljanje finansijske podrške privrednicima kroz koncept Investicionorazvojne banke i podrška iz budžeta kroz sistem subvencija. To će istovremeno biti olakšanje postojećim privrednim subjektima i stvaranje uslova za strane investicije.