1996 - Aktuelni period

Međunarodni dan frankofonije (zajednice ljudi i država koje koriste francuski jezik)

Pregled fokusa

Izvor: Univerzalna snaga Frankofonije, Slobodna Bosna 28.03.2013., autor: D. Savić

 

Dani frankofonije, upravo održani i u BiH, prilika su za podsjećanje da Međunarodnu organizaciju frankofonije ne treba povezivati isključivo sa promocijom učenja francuskog jezika, jer ona je vrlo značajna politička međunarodna organizacija koja povezuje trećinu zemalja svijeta i bavi se pitanjima politike, kulture, ekonomije, obrazovanja, ravnopravnosti polova, sporta i lokalnih vlasti. Od početka sedamdesetih godina prošlog vijeka kada je nastajala, Frankofonija se mijenjala, ne samo institucionalno već i sadržajem djelovanja od okupljanja zemalja francuskog govornog područja prerasla je u organizaciju koja radi na promicanju mira, demokracije, ljudskih prava, kulturne i jezične raznolikosti. Tokom posljednjih godina upravo su Francuska i Velika Britanija bili inicijatori donošenja oko 75% rezolucija vezanih za ljudska prava, kako je prošle sedmice kazao u razgovoru sa novinarima Francois Zimeray, francuski ministar za ljudska prava. Mir, demokratija, ljudska prava su danas glavne oblasti političkog djelovanja Frankofonije. Osnovana 20. marta 1970. u Niameyju, kao prva međuvladina institucija frankofonije, Agencija za kulturnu i tehničku suradnju (ACCT) težila je suradnji zemalja članica na području kulture i obrazovanja, zasnivajući se na njegovanju i širenju francuskog jezika. Tri godine kasnije, osnovana je u Parizu Međunarodna zajednica frankofonije, a Agencija za kulturnu i tehničku suradnju postaje njeno glavno operativno tijelo. Krajem devedesetih, Agencija prerasta u Međuvladinu agenciju frankofonije. Poveljom usvojenom na ministarskoj konferenciji krajem 2005. u Madagaskaru Agencija postaje Međunarodna organizacija frankofonije (Organisation internationale de la Francophonie – OIF). Članstvo se širilo prema zemljama gdje francuski jezik nije u značajnoj mjeri zastupljen, pa su devedesetih godina prošlog stoljeća, s velikim promjenama koje su potresle središnju i istočnu Evropu, neke od tih zemalja (Rumunija, Bugarska, Moldavija, Albanija, Makedonija) postale punopravne članice. Osim toga, još dvadeset zemalja, među kojima je i BiH, danas u Frankofoniji imaju status promatrača. Iz zemalja regije, isti status imaju i Srbija i Hrvatska. Bosni i Hercegovini su se tako otvorile nove mogućnosti suradnje i partnerstva u svijetu, i u Evropskoj uniji u kojoj je preko četrdeset posto frankofona, te afričkim i azijskim zemljama.

Kolekcije

1990 - 1995: Rat u BiH / Rat u ex-Jugoslaviji

1996 - Aktuelni period